Dogmu Bezgrješnoga začeća proglasio je papa Pio IX. 1854. godine, premda je isti blagdan priznao već papa Siksto IV. u 15. stoljeću, a još od prvih stoljeća kršćanstva živjelo je vjerovanje da je Marija začeta u milosti posvetnoj, koju ljudi inače primaju po krštenju. Zato ju je anđeo i pozdravio riječima: »Zdravo, Marijo, milosti puna!«
Blagdan Bezgrješnoga začeća u bliskoj je povezanosti s Božićem i podsjeća nas na pravo značenje Božjega utjelovljenja. Rađanje Sina Božjega novo je posvećenje svijeta. Blažena Djevica Marija najodličniji je primjer što to znači i za nas. Njezino je začeće duboko otajstvo Božje svetosti, koja prožima ljude. Ona je začeta bez istočnoga grijeha. Od samoga početka njezina života, čak i prije nego što se rodila, bila je očuvana od svake ljage onoga grijeha koji od Adama i Eve »istječe«, prelazi na sveukupno čovječanstvo. Po toj povlastici bila je dostojna postati Majkom Božjom i u svome tijelu podariti ljudsko srce, tijelo i izgled Sinu Božjemu, Isusu Kristu.
Dana 31. prosinca spomendan je svete Katarine Labouré. Ona je imala nekoliko ukazanja Blažene Djevice Marije i njezinim zalaganjem nastala je čudotvorna medaljica u kojoj se časti Bezgrješno začeće. Katarina je za vrijeme molitve uoči prve nedjelje došašća imala viđenje Djevice Marije u snježnobijeloj haljini, a oko nje natpis ispisan zlatnim slovima: »O, Marijo, bez grijeha začeta, moli za nas koji se tebi utječemo.« To joj je ukazanje bilo poziv da izradi Marijinu medaljicu i postane širiteljica pobožnosti Marije bez grijeha začete.
Blagdan Bezgrješnoga začeća smjestio se na početku došašća i uklapa se u ciklus od četiri nedjelje prožete temom Gospodinova dolaska na svijet. To vrijeme nije predviđeno samo za kupnju darova, ukrašavanje borova, pripremu kolača, nego najviše za osobno obraćenje i približavanje Isusu. Blažena Djevica Marija u svojem je srcu prihvatila Božju riječ te začela i rodila Isusa. Tako i mi možemo u svojem srcu pripremiti mjesto našemu Spasitelju. Njezino Bezgrješno začeće i nas potiče da gajimo duh molitve, čistoće i predanja Bogu.
Djeca vole čekati Božić uz bombonijeru adventskoga kalendara, uzimajući svaki dan do Božića po jednu čokoladicu. Pokušajte izraditi vlastiti kalendar na kojem ćete za svaki dan označiti svetca koji se slavi, proučiti njegovu povezanost s Isusom i pomoliti se za njegov zagovor. Uz Djevicu Mariju tu su sveta Barbara, Nikola, Lucija, a nakon Božića mučenik Stjepan, evanđelist Ivan, Nevina dječica i drugi. Posljednje nedjelje u godini slavimo blagdan Svete obitelji.
Kao drugu aktivnost, pripremite jaslice već na početku adventa, s figuricama ili slikama Marije i Josipa, ali bez maloga Isusa. Kao što su oni iščekivali rođenje djeteta, tako se i mi, promatrajući njih same, možemo u molitvi pripremati za blagdan Isusova rođenja i snažnije potaknuti čežnju za susret s njime.
Anđelko Katanec
