Da pandemija koronavirusne bolesti ostavlja posljedice na brojnim područjima postaje jasno iz dana u dan. No vrlo zabrinjavajuće bilo je čitati porazne spoznaje o konzumaciji droga u doba korone, pogotovo među mladima, uključujući i 12-godišnjake! Kako je u Slobodnoj Dalmaciji pisala Lenka Gospodnetić, očekivalo se da će broj mladih konzumenata različitih psihoaktivnih supstancija u doba korone biti manji jer sa smanjivanjem kontakata moglo se pomisliti da će doći i do manje dostupnosti droga. No dogodilo se upravo suprotno: porast konzumacije. Autorica doslovno piše: »Fizički kontakt između kupca i dilera je nadomjestio ‘dark-web’, kokain u prodaji ima stabilnu cijenu ali znatno veću čistoću, što dovodi do bržeg razvijanja ovisnosti, a u Londonu (ali i u Zagrebu) ga je zahvaljujući ‘uberizaciji’ moguće dobiti dostavom brže nego pizzu!«
Šokantnim je saznanjima nazvala ono što je nedavno izrečeno na stručnom skupu u Poduzetničkom centru u Vrgorcu. Riječ je o skupu »Zaštita mentalnog zdravlja djece – Život u doba trave i stimulansa«, na kojem su sudjelovali pročelnik Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče dr. Ivan Ćelić, voditelj Službe za mentalno zdravlje Nastavnoga zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije dr. Željko Ključević te socijalne radnice Maja Grgurinović i Gordana Cavicchi (voditeljica) pri ustanovi »Papa Ivan (Giovanni) XXIII.«, terapijskoj zajednici u blizini Vrgorca, koja se tijekom 25 godina od utemeljenja u Hrvatskoj istaknula u liječenju i resocijalizaciji ovisnika o različitim ovisnostima, među kojima je i dosta maloljetnika. Novinarka je u tekstu upozorila na problem da od Zagreba prema jugu nema ni jedne poliklinike za dječju psihijatriju, a po tom pitanju najgora je situacija u Splitu, koji se, čulo se na skupu, institucionalno nedovoljno bavi problemom ovisnosti, a pacijente redovito šalje na tretman u bolnicu Vrapče.
Sudionici su upozorili i na to da se mnogo energije, što je logično, sada ulaže u liječenje i prevenciju oboljenja dišnoga sustava, no istodobno se vrlo malo pozornosti daje psihološkim tegobama u doba pandemije. Upozorili su i da nije na znanstvenoj razini još istraženo ni drogiranje u mladih tijekom protekle godine praćene pandemijom, ali zapažanja u trendovima postoje. »Postoji rast upotrebe kokaina i amfetamina, kao i rast anksioznosti kod mladih ljudi dezorijentiranih novim mjerama i restrikcijama, te osjećajem beznađa i nedostatka perspektive, što je podloga za rizično ponašanje«, rečeno je.
Izneseno je i da je u Splitsko-dalmatinskoj županiji dominantna »trava«, a govornici takav benevolentan pristup (čak i organa gonjenja i procesuiranja) prema lakim drogama ne smatraju nimalo bezazlenim jer THC kao aktivna supstancija ostavlja ozbiljne posljedice na mozak mlade osobe u razvoju te utire put težim ovisnostima, od kojih je najteža ovisnost o heroinu. Dr. Ćelić iznio je i da je zahtjev za bolničkim liječenjem porastao za trideset posto. Zavod za dualne poremećaje (pri bolnici Vrapče) tretira dva paralelna poremećaja, od kojih je jedan uvijek ovisnost, a paradigma je shizofrenija kao najteži psihički poremećaj uz ovisnost o heroinu kao najtežu poznatu ovisnost. Pohvalio je i suradnju s terapijskom zajednicom »Ivana Dobrog 23.«, koja nakon bolničke faze liječenja, koje uključuje i farmakološko-medikamentozni pristup, nudi drugu fazu liječenja, i to psihosocijalnim i duhovnim metodama (kao što je praksa i u drugim terapijskim zajednicama).
Upozoreno je da se dnevno prošverca deset kilograma marihuane te da se u dolini Neretve – točnije od Metkovića preko Ploča i Makarske pojavio i crystal-meth, nova droga koja razara i izaziva tešku ovisnost u kratkom roku. Na upit kako to da se »kristal« pojavio baš na hrvatskom jugu, stručnjak veli da je poveznica vjerojatno turizam i potražnja, kao i jedna osoba koja bi mogla biti »zaslužna« za tu »posebnu ponudu«.
Domeće i da je javna tajna da su glavni izvori dostave kokaina, ali i drugih opijata, Kosovo i Srbija.
Zanimljive su i primjedbe drugih govornika. »Tako je socijalna radnica Grgurinović primijetila da sve mlađi ljudi u pandemiji i izolaciji posežu za drogom, nesvjesni opasnosti koje donosi takvo eksperimentiranje i ‘zabava’. Gotovo u pravilu se nitko samoinicijativno ne uključuje na terapiju (kao što je slučaj i sa Zavodom za mentalne bolesti, to jest savjetovalištem), kazuje dr. Ključević, nego to čine na uvjetovanje roditelja ili kao mjeru izrečenu pred nadležnim sudom nakon počinjenja nekog prekršaja (najčešće krađe). Često su ‘pratitelji’ tih izgreda u ponašanju loši rezultati u školi i rani početak eksperimentiranja, a ta se stravična granica sunovratila, rekosmo, na samo dvanaest godina.« K tomu, uz »travu« koja je – posebice u priobalju Hrvatske te Istri – već postala »glavna struja«, mladi sve više vole speed jer im je cjenovno pristupačniji od »koke« i »kristala«, koji još nije postao dio »šire ponude«…
