Oko milijardu Kineza – mahom mladih i ljudi srednje životne dobi – prisutno je na društvenim mrežama. To je otprilike petina ukupne svjetske populacije, koja je 2023. imala barem jedan profil na nekoj društvenoj mreži. Prosječni Kinez na internetu ima sedam profila na različitim društvenim mrežama. No ta tek prividna raznolikost prikriva stvarnost kineskoga virtualnoga prostora koji se nalazi pod nadzorom i propagandom kineskoga režima.
Mreže popularne na Zapadu, kao što su Facebook, Youtube ili Twitter (sadašnji X), podsjećaju iz »Obitelji i medija«, zabranjene su jer režim ne bi mogao nad njima uspostaviti svekoliku kontrolu. Zato su u Kini kao pandani mrežama na Zapadu uspostavljene aplikacije kao što su WeChat (najpopularnija mreža u Kini, nalik Whatsappu ili Messengeru), Sina Weibo (blogerski portal), Youku Tudou (aplikacija za dijeljenje videa – nalik Youtubeu), Meitu (aplikacija za objavu fotografija – nalik Instagramu) ili Meituan (aplikacija za preporuku restorana i naručivanje hrane, nalik Glovu ili Woltu).
»Društvene mreže u Kini nisu slobodne, kao što nisu slobodni ni njihovi korisnici – kineski građani. Iza milijarda dnevnih interakcija koje se među ljudima događaju preko poruka, telefonskih poziva ili internetskih pretraga postoji snažna politička cenzura kojom upravlja vlast u Pekingu s ciljem eliminacije bilo kakva ‘subverzivnoga’ kolektivnoga djelovanja građana. Da bi ostvarila takav cilj, kineska vlada provodi sustavni ‘monitoring’ protoka svih infromacija i svih interakcija koje se razmjenjuju i događaju između kineskih građana«, pojašnjavaju iz »Obitelji i medija« kineski model društvenih mreža.
