Kao što vjera prožima svaki dio našega života, tako je i umjetnost neizostavan dio svakidašnjice. Kroz povijest čovječanstva književnost, kazalište, glazba, likovna umjetnost, ples i film služili su za komunikaciju, izražavanje emocija, obrazovanje ili pak za poboljšanje duhovnoga života – za produhovljenje. Umjetnici su tijekom povijesti svoj poziv stavljali u službu općega dobra društva u kojem djeluju te danas možemo reći da umjetnost puno govori o životu u određenom razdoblju, na nekom području ili u nekoj državi. S dolaskom ljeta pružaju nam se prilike i za razumijevanje uloge umjetnosti u našem društvu, a mi vas potičemo na upoznavanje sakralne umjetnosti u Hrvatskoj. Smjernice za to daje nam pismo pape Ivana Pavla II. umjetnicima iz 1999. godine u kojem sveti papa govori o pozivu umjetnika, povezanosti umjetnosti i liturgije te suradnji umjetnika i Crkve.
Pismo pape Ivana Pavla II. umjetnicima dodatno naglašava važnost umjetnosti i umjetnika za Crkvu danas, ali i u prošlosti. Papa ističe da procesom stvaranja umjetničkoga djela čovjek zapravo sudjeluje u stvaranju svijeta. Umjetnik je, dakle, stvaratelj koji iz svoje okoline nalazi nadahnuće i materijale kojima se koristi u svom umjetničkom izražavanju, a Stvoritelj, Bog, to je omogućio stvaranjem ni iz čega. Stvaranjem umjetničkoga djela čovjek ne izražava samo svoj ukus, estetiku ili vještinu, nego u tom djelu govori i o sebi i svojoj osobnosti. O umjetniku puno govori i izvor njegova nadahnuća. Biblijske su priče često bile motiv umjetničkih djela. Neka od najvećih remek-djela su scene iz Biblije. Takva uska veza između Crkve i umjetnika osobito je koristila nepismenim vjernicima tijekom povijesti. Tako su, na primjer, nepismeni ljudi uz pomoć umjetničkoga djela mogli razumjeti stvaranje svijeta, Kristovo uskrsnuće ili život poznatoga svetca. Sličnu ulogu umjetnost ima i danas kad suvremena duhovna glazba privlači mlade na euharistiju ili sudjelovanje u molitvenim zajednicama. Umjetnost na te i mnoge druge načine prenosi Božju riječ te obogaćuje i nadopunjuje pobožnost.
Tu su povezanost, dakako, odavno prepoznali i umjetnici i Crkva. Papa Ivan Pavao II. ističe da Crkva treba umjetnost kako bi i na taj način prenosila Božju riječ. Istodobno, umjetnost treba Crkvu kao izvor nadahnuća i duhovnoga bogaćenja. Ostaje nam samo zaključiti da od takve suradnje i dijaloga koristi možemo imati svi.
Crkva u Hrvata može se pohvaliti brojnim crkvenim muzejima, riznicama i vrijednim zbirkama koje svjedoče o hrvatskoj povijesti. Tako se u gotovo svakom većem hrvatskom gradu može posjetiti neki crkveni muzej. Svojim se kulturnim blagom posebice ističe Riznica zagrebačke katedrale koja čuva predmete kao što su plašt ugarskoga kralja Ladislava, najstarija banska zastava hrvatskoga bana Nikole Bakača Erdӧdyja, bjelokosni plenarij prvoga zagrebačkoga biskupa Duha te Petretićev vezeni Božji grob. Riznica nije otvorena za javnost.
Riznica splitske katedrale sv. Dujma u palači Skočibučić-Lukaris jedna je od najvrjednijih zbirki u Hrvatskoj koja čuva vrijednosti koje sežu u 8. st. Među najvažnijim se predmetima Riznice ističu najstarija sačuvana rukopisna knjiga u Hrvatskoj – Splitski evanđelistar, prijevod Biblije na latinski – Vulgata sv. Jeronima, relikvijar sv. Ivana te tri slike Bogorodice s Djetetom. Riznica je nakon dugogodišnjega restauriranja od prošle godine otvorena za javnost te se može posjetiti od ponedjeljka do subote od 8 do 20 sati, nedjeljom od 12 do 18 sati. Blagdanom nije otvorena za posjete.
Katedrala sv. Vida u Rijeci sadrži vrijednu sakralnu zbirku »Isusovačka baština« smještenu u galeriji iznad oltara crkve te riznicu u atriju crkve. Od znamenitosti katedrale izdvaja se gotičko raspelo, Michelazzijeva propovjedaonica te skulptura Bogorodice od Sedam Žalosti. Posjet je moguć od 7 do 12 te od 15 do 18 sati uz prethodnu najavu suradniku Riječke nadbiskupije Jurju Račiću na broj 091 79 86 078.
Riznica Zadarske nadbiskupije ističe se vrijednom zbirkom metalnih crkvenih predmeta ukrašenih emajlom, poludragim i dragim kamenjem, a sadrži i brojne zbirke relikvijara i crkvenoga ruha. Riznica nije dostupna javnosti, no od crkvenih muzeja u Zadru koji su otvoreni za javnost svakako valja spomenuti stalnu izložbu crkvene umjetnosti zadarskih benediktinaka sv. Marije koju je moguće posjetiti od ponedjeljka do subote od 10 do 13 i od 17 do 19 sati te nedjeljom i blagdanom od 10 do 13 sati.
Kulturne ustanove često su neatraktivne mladim ljudima, ali kultura je nezaobilazan dio svakoga društva. »Kultura, bilo da govorimo o ponašanju, umjetnosti ili filozofiji, mjerilo je po kojem se trudim održavati svoj život i vući svoje noge polako po ispravnom putu kako ne bih trčao krivim«, ističe naš sugovornik Domagoj Aračić iz Slavonskoga Broda, student Međunarodnih odnosa i diplomacije te veliki zaljubljenik i čest posjetitelj muzeja i kazališta. Domagoj na poseban način ističe kršćansku kulturu koja je na području filozofije, umjetnosti, običaja i znanosti trajno obogatila europski kontinent, čije države danas niječu kulturnu stečevinu. »Središte je kršćanske kulturne stečevine prije svega Biblija koja je uistinu živa riječ. Po njoj se nastaje, po njoj se živi i po njoj se umire.« Svu ljepotu koju promatramo u našim crkvama i crkvenim muzejima, ističe Aračić, dolazi od Boga i za Boga. »Zbog toga postoje tako bogato uređene crkve koje svojim interijerom i eksterijerom oduzimaju dah. No nije ljepota samo u tome, nego i u veličini crkve. Ako se pogled skrene sa same građevine, moguće je vidjeti osobe, odnosno njihov uloženi trud. Zašto onda ne postaviti prigodno pitanje: Što je nagnalo osobe da grade visoke, bogato uređene i fizički čvrste crkve? Odgovor je – ljepota. Upravo ona ljepota koja dovodi do udivljenja, zatravljenja ili oduševljenja. Upravo ona ljepota koja je pokretačka snaga, nadnaravni motiv za rad.« A da bismo u silnim umjetničkim djelima mogli vidjeti ljepotu, valja otvoriti oči duše kako bismo vidjeli i ono što je oku nevidljivo, »osjetiti ljepotu, uzvišenost i trud koji su utkani Bogu na slavu«, zaključuje naš sugovornik.
Lijepa Naša kulturno je vrlo bogata zemlja, a njezini duboki kršćanski korijeni široko su rasprostranjeni – upravo zato u svakom kutku Hrvatske možemo pronaći mjesto na kojem ćemo više saznati o našoj kulturi i povijesti. Tako, uz muzeje većih biskupija predlažemo da, ako se ovoga ljeta zateknete u Slavoniji, posjetite i Dijecezanski muzej u Požegi. U njemu se nalazi trajni postav sakralne zbirke te zbirke moderne i suvremene umjetnosti, a posjetiti ga možete uz prethodni telefonski dogovor na broj 034/ 290 345. Uz Požegu, prekrasne muzeje ima i Đakovo: Spomen-muzej biskupa Josipa Jurja Strossmayera čuva i izlaže brojne predmete, portrete, knjige i dokumente vezane za život i djelovanje biskupa Strossmayera, a možete ga posjetiti radnim danom od 8 do 18 sati te subotom od 8 do 13.30. Uz njega, u Đakovu se nalazi i Muzej Đakovštine smješten u zgradi bivšega đakovačkoga kotara. U njemu se nalaze kulturno-povijesne, arheološke i etnološke zbirke grada Đakova kroz povijest. Možete ga posjetiti ponedjeljkom od 13 do 19 sati, a od utorka do nedjelje od 9 do 13 sati.
