Iz Katoličke Crkve u Hrvatskoj, ali i Europi i svijetu, došli su neki od najvećih znanstvenika i umjetnika. Čak i više od toga, Crkva je zaslužna i za širenje pismenosti i obrazovanja i među nižim društvenim slojevima u povijesnim razdobljima kad je obrazovanje bilo ograničeno samo na imućne. Stoga je povezanost Crkve i obrazovanja kroz povijest neupitna. Takvoj povezanosti svjedočimo i danas kad Crkva i dalje osniva škole brinući se za odgoj, obrazovanje i duhovno sazrijevanje djece i mladih.
Upravo je zato baš sada prikladno vrijeme da na početku nove školske godine upoznamo osnovne i srednje katoličke škole u Hrvatskoj, ali i podsjetimo na nezamjenjivu ulogu koju je Crkva kroz povijesti imala i danas je ima u odgoju i obrazovanju.
Naime, tek dolaskom redovnika na naše područje počeo je razvoj školstva i formalnoga obrazovanja. Prva škola osnovana na području Hrvatske bila je škola u sklopu benediktinskoga samostana osnovanoga 852. godine u Rižinicama kod Splita. Uz benediktince, škole su otvarali i drugi redovi poput dominikanaca, franjevaca i pavlina te ženskih redova, a osobit su utjecaj na školstvo i obrazovanje imali isusovci. Isusovci su osnovali prvu gimnaziju u Hrvatskoj, u Zagrebu 1607. godine. Slijedile su isusovačke gimnazije u Rijeci i Varaždinu te kolegij u Dubrovniku. Suradnja Crkve i državnih vlasti na području školstva iznjedrila je pomake u pismenosti i pristupačnost obrazovanja. Nakon zabrane djelovanja katoličkih škola za vrijeme austro-ugarske vlasti, suradnja klera i države se nastavila, a napretku koji je donijela svjedočimo i danas. Katolička Crkva i danas osniva škole na temelju međunarodnoga ugovora Republike Hrvatske s Vatikanom, prema kojem su katoličke škole sastavni dio javnoga školstva.
Važnost prisutnosti Crkve u školskom sustavu najbolje je sažeo papa Franjo istaknuvši da je obrazovanje prvotna zadaća Crkve. Prema podatcima Nacionalnoga ureda za katoličke škole Hrvatske biskupske konferencije, u Hrvatskoj trenutačno djeluje 12 osnovnih i 12 srednjih katoličkih škola koje pohađa više od četiri tisuće učenika. Uz njih te Hrvatsko katoličko sveučilište i katoličke bogoslovne fakultete možemo zaključiti da Crkva djeluje na svim razinama obrazovanja.
Nova je školska godina pred vratima, a bliži se i početak nove fakultetske godine. Početak je to još jednoga uzbudljivoga i veseloga, ali isto tako stresnoga razdoblja u životu mladih. Imajući na umu brige onih kojima je ovo zadnja godina prije polaska na višu razinu školovanja te još uvijek u moru brojnih škola i fakulteta »traže svoj put«, donosimo vam pregled katoličkih osnovnih i srednjih škola te fakulteta.
U Hrvatskoj postoji 12 osnovnih i isto toliko srednjih katoličkih škola. Tako oni najmlađi školarci mogu pohađati katoličku osnovnu školu u Novskoj, Požegi, Rijeci, Šibeniku, Varaždinu, Virovitici, Zadru i Zagrebu. Oni koji se odluče upisati osnovnu školu u Zagrebu mogu birati između Prve katoličke osnovne škole u Zagrebu, Salezijanske osnovne škole, OŠ Ružičnjak namijenjene isključivo djevojčicama i OŠ Lotrščak za dječake.
Posebnost je Zadra što osim Katoličke osnovne škole »Ivo Mašina« nudi i Osnovnu glazbenu školu sv. Benedikta u kojoj učenici mogu naučiti svirati razne glazbene instrumente.
Mladići i djevojke koji se su pred srednjom školom mogu pak birati između katoličkih gimnazija u Dubrovniku, Osijeku, Pazinu, Požegi, Rijeci, Sinju, Slavonskom Brodu, Splitu, Virovitici, Zadru i Zagrebu. U glavnom gradu budući srednjoškolci mogu upisati Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju s pravom javnosti, a djevojkama se nudi mogućnost izbora između te škole i Ženske opće gimnazije Družbe sestara milosrdnica s pravom javnosti, poznate i pod nazivom ŽOG.
Kada je riječ o visokom obrazovanju, uz Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu, Splitu i Đakovu, budući studenti mogu upisati Teologiju u Rijeci kao sastavnicu zagrebačkoga KBF-a, Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu, Fakultet filozofije i religijskih znanosti u Zagrebu, Visoku teološko-katehetsku školu u Zadru te Visoku teološku školu u Puli koja djeluje u sklopu Biskupijsko-misijskoga sjemeništa »Redemptoris Mater« i koju mogu pohađati isključivo svećenički kandidati.
Djeca i mladi u Hrvatskoj imaju mogućnost obrazovati se u katoličkim osnovnoškolskim, srednjoškolskim i sveučilišnim ustanovama. Tu je mogućnost iskoristila i naša sugovornica Terezija Buljan, nekadašnja učenica Klasične gimnazije fra Marijana Lanosovića u Slavonskom Brodu i donedavna studentica psihologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.
Terezija Buljan ističe da je glavna prednost katoličkih odgojno-obrazovnih ustanova u odnosu na ostale činjenica da omogućuje cjelovitiji razvoj osobe, odnosno daje mogućnost za razvoj duhovne dimenzije, a ne samo intelektualne i obrazovne.
»Mislim da je važno uzeti u obzir i taj aspekt osobe jer gledanje na učenika i studenta, čovjeka općenito, samo kroz domenu intelektualnoga nije samo redukcionistički, nego i ograničavajuće u smislu ostvarivanja pojedinca i njegova potencijala.« Osim znanja koje katoličke obrazovne ustanove nude, važan je i odgojni aspekt u kojem učenici stječu važne vrijednosti koje ih prate kroz čitav život. »Osim boljega razumijevanja katoličkih stajališta, kroz te sam ustanove na poseban način naučila važnost zajedništva i solidarnosti. Bilo je puno prilika u kojima bi se učenici i studenti iz moje škole i fakulteta angažirali za nekakav važan i koristan cilj. Ipak, nikada nije bio naglasak na onome što smo mi radili jer smo uvijek u takve akcije polazili od katoličke ideje davanja za drugoga«, zaključila je naša sugovornica, a upravo zahvaljujući takvu odgoju koji vodi brigu o drugima, katoličke škole i sveučilišta diljem svijeta obogaćuju i oplemenjuju naše društvo.
Katolička Crkva vrlo je rano shvatila i prihvatila važnost obrazovanja te je kroz stoljeća radila na očuvanju i prenošenju znanja. Gotovo i nema kutka na ovoj zemlji gdje netko u Kristovo ime ne naučava o Riječi, ali i o slovu, abecedi, osnovama matematike i geografije. Uloga Riječi kroz brojne katoličke obrazovne i odgojne institucije diljem svijeta zaista je poprimila sve moguće dimenzije dobra. Na temeljima te želje za širenjem dobra, omogućavanjem svih prava drugima, pa tako i prava na obrazovanje, Katolička je Crkva formirala mnoge dokumente kao smjernice, a deklaracija o kršćanskom obrazovanju i odgoju nastala na Drugom vatikanskom koncilu »Gravissimum educationis« i dalje je vrijedan doprinos. U dvanaest točaka crkveni otci, vođeni tadašnjim papom Pavlom VI., saželi su važnost obrazovanja kao dijela odgoja i procesa formiranja osobe kako bi uspješno živjela na zemlji. Pozivamo vas da ju pročitate.
Priredili: A. Bukovac, K. Jakobović, M. Labaš, E. Pinter
