Papa Ivan XXIII., koji je u svijetu bio poznat i kao Dobri Papa ili Ivan Dobri, zajedno je s Ivanom Pavlom II. proglašen svetim 27. travnja 2014. godine. Za svojega života Ivan Dobri sazvao je Drugi vatikanski koncil 1962. godine, na kojem je održao govor »Raduje se majka Crkva« u kojem ističe potrebu čitanja znakova vremena, odnosno poziva na crkvenu reformu kako bi se lakše stupilo u dijalog s ljudima i kako bi se osluškivale potrebe suvremenoga čovjeka. Papu Ivana XXIII. krasila je dobrota, jednostavnost, suvremenost i otvorenost prema čovjeku i društvu. Nakon njegove smrti na mjesto pape Rimokatoličke Crkve došao je papa Pavao VI., kojega je 14. listopada 2018. papa Franjo proglasio svetim. Postupak proglašenja svetim pokrenut je kada je potvrđeno čudo dobiveno njegovim zagovorom: ozdravljenje još nerođena djeteta čije je izlječenje bilo medicinski neobjašnjivo. Papa Pavao VI. bio je papa putnik i papa dijaloga koji je proveo liturgijsku obnovu i u liturgiju uveo narodne jezike. Nakon njega za novoga poglavara Katoličke Crkve izabran je Ivan Pavao I. To je prvi papa s dva imena, koje je izabrao u čast svojih prethodnika, a često su ga zvali »nasmijani papa«. Bio je u službi samo 33 dana – umro je od srčanoga udara. Papa Franjo ga je proglasio blaženim 4. rujna 2022. Njegovom beatifikacijom upotpunjen je niz od četvorice papa od Drugoga vatikanskoga koncila koji su uzdignuti na čast oltara. Njegov nasljednik papa Ivan Pavao II. bio je posebno popularan među mladima, a zauzimao se za kulturu života, međureligijski dijalog i mir među ljudima. Poznat je po razumijevanju potreba mladih te je ostao zapamćen kao izuzetan čovjek i papa.
Hrvatskomu je narodu Ivan Pavao II. posebno drag i važan jer je mladoj Hrvatskoj pružio poruku mira i veliku potporu za vrijeme i nakon ratnih zbivanja. »Izraz pažnje i susretljivosti jest dašak svježega zraka u zagušenu prostoru svagdašnjice koji pritišće žalost i utučenost«, rekao je.
Mladim ljudima potreban je uzor, osoba koja će im pružiti vrijedne savjete za sretan život ispunjen Božjom ljubavlju. I dok svaki papa posebnu pažnju iskazuje mladima kao onima na kojima leži budućnost, među njima se ipak izdvaja jedan koji je gajio posebnu ljubav prema mladima – papa Ivan Pavao II.
Na početku svoje papinske službe sveti Ivan Pavao Veliki obratio se mladima rekavši: »Vi ste budućnost svijeta. Vi ste nada Crkve, vi ste moja nada.« I zaista, tijekom svih 27 godina pontifikata mladi su ostali njegova nada i skupina za koju je uvijek imao ohrabrujuće riječi. Papa se osvrtao na brojne mladenačke probleme.
Primjerice, u enciklici »Laborem exercens« (Radom čovjek) piše o problemu nezaposlenosti mladih, shvaćajući koliko se mladi osjećaju beznadno i suvišno nakon što godinama marljivo uče kako bi stekli određenu naobrazbu, a naposljetku ne mogu pronaći posao. U jednom svojem govoru Sveti je Otac mladost opisao kao lijepu i dramatičnu dob u kojoj cvjeta i zrije osobna stvarnost. On je razumio da je mladost burno razdoblje u čovjekovu životu te je poticao mlade da se uz Božju pomoć odupru »kulturi smrti« te razvijaju pozitivne odlike kao što su radost, nada, odvažnost i osjećaj za pravdu. Među najvećim darovima koje je Ivan Pavao II. darovao mladima svakako je Svjetski dan mladih koji se svake godine slavi na Cvjetnicu na biskupijskoj razini, a svake druge ili treće godine organizira se zajednička proslava na kojoj se okupljaju mladi iz čitavoga svijeta te molitvom i pjesmom slave Boga. Svjestan mladenačke zbunjenosti pred brojnim životnim putovima, papa je znao što mladi traže te ja znao gdje to mogu pronaći. Stoga je Svjetski dan mladih za njega bila prilika da se obrati mladima iz cijeloga svijeta te im približi iskustvo Božje ljubavi koja je odgovor na sva njihova traganja.
Ivan Pavao II. posjetio je Hrvatsku tri puta – 1994., 1998. i 2003. Prilikom posjeta 1998. godine mladima je iznio važnu poruku kojom se možemo voditi i danas: »Ne vjerujte onima koji vam obećavaju lagana rješenja. Bez žrtve se ne može sagraditi ništa veliko.«
Papu Ivana XXIII., Pavla VI., Ivana Pavla I. i Ivana Pavla II. spajaju mnoge karakteristike, a najvažnije od njih su ljubav za čovjeka i razumijevanje duha vremena. Sva četvorica željela su provesti obnovu Crkve u odnosu na svijet te uspostaviti ravnotežu između obnove i tradicije. Pape su željeli omogućiti vođenje dijaloga ne samo s vjernicima koji pripadaju Katoličkoj Crkvi, nego sa svim ljudima, nevjernicima ili vjernicima drugih vjera. Papa Ivan XXIII. poznat je po sazivanju Drugoga vatikanskoga koncila, a papa Pavao VI. priveo ga je kraju. Papa Ivan Pavao I. bio je poznat kao »nasmiješeni papa« i kao poglavar s jednim od najkraćih pontifikata u povijesti Katoličke Crkve. Njegov nasljednik Ivan Pavao II. prvi je papa koji nakon dugo vremena nije bio Talijan te je gajio veliku pobožnost prema Majci Mariji i posebno je bio posvećen mladima.
Priredili: A. Bukovac, I. Moslavac, I. Tomić