Mobilna tehnologija predstavlja najbrže rastući fenomen čiji se broj u tri desetljeća u svijetu popeo na 7,2 milijarde. Prema istraživanju Agencije GfK, oko 80 posto Hrvata posjeduje mobilni telefon. Praćenjem mobilnih spajanja na mreže operatera u Hrvatskoj ta brojka iznosi oko pet milijuna, što premašuje ukupni broj stanovnika, a potvrđuje da Hrvati imaju u prosjeku više od dva mobilna telefona po osobi.
Na široku primjenu mobilnih uređaja uvelike utječu i brojne mogućnosti uporabe mobitela koje osim telefonske komunikacije omogućuju primjenu interneta i raznih drugih aplikacija. Marketinška agencija We Are Social potvrđuje da su pregledi interneta putem mobitela u siječnju 2016. dostigli 39 posto ukupnoga prometa, što je 21 posto više u odnosu na 2015. godinu. Nadalje, od 2,3 milijarde ljudi koji koriste društvene mreže, dvije milijarde pristupaju im putem mobitela. Prema podatcima EUROSTAT-a za 2016. godinu Hrvatska je na 4. mjestu po korištenju mobitelom za pretraživanje na internetu.
Procjenjuje se da prosječni čovjek oko 200 puta dnevno ima interakciju sa svojim mobilnim telefonom, a te se brojke penju i na nekoliko tisuća puta. Upravo iz tog razloga vode se polemike zbog pretjeranoga korištenja mobitelom i utjecaja na zdravlje. U medijima se mogu pročitati i informacije o sudskim sporovima zbog posljedice narušenoga zdravlja zbog uporabe mobitela u kojima su korisnici mobitela dobili presudu u svoju korist. Iako dio znanstvenih istraživanja opovrgava štetnost korištenja mobitelom, velik dio prilaže rezultate koji su alarmantni i upućuju na povezanost korištenja mobitelom i zloćudnih tumora mozga i drugih zloćudnih bolesti.
No neovisno o potvrđenim ili odbačenim znanstvenim istraživanjima o utjecaju zračenja mobitela na pojavu karcinoma mozga, evidentno je da postoje brojne posljedice pretjeranoga korištenja mobitelom koje se snažno odražavaju na zdravlje. Istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije potvrdila su da se zbog korištenja telefonom kod vozača i pješaka povećao rizik od prometnih nesreća za 3 do 4 posto. Osim toga, prometni stručnjaci navode da se korištenje mobitelom za vrijeme vožnje pokazalo jednako opasnim kao i vožnja pod utjecajem alkohola. Pretjerana uporaba mobitela kod odraslih dokazano utječe na oštećenje vida, sluha, degenerativne promjene vratne kralježnice i ramenoga obruča te nesanicu. No najveći utjecaj ima na populaciju djece i mladih.
Živčani je sustav djece u razvoju, što znači da je osjetljiviji na vanjske utjecaje pa tako i na zračenje mobitela. Korištenje mobilnim telefonima može izazvati neke simptome poremećaja pozornosti u djece. Osim toga, zračenje iz ekrana razvija u djece oštećenja vida. Istraživanje objavljeno u časopisu »BMC Ophthalmology« pokazuje povećanu učestalost sindroma suhoga oka u djece i mladih koji dugo gledaju u ekrane, a osim toga oni mogu imati problema i s kratkovidnošću u odrasloj dobi. Stručnjaci iz Centra za poremećaje spavanja (JFK Medical Center, New Jersey) objavili su na svojim stranicama da korištenje mobitelom, računalom i igraćim konzolama u noćnim satima, kada bi trebali spavati, uzrokuje u djece i mladih poremećaje sna i spavanja. Budući da mobitel odvlači pozornost od učenja i šteti koncentraciji, njegova uporaba može utjecati na školski uspjeh te osiromašuje jezičnu komunikaciju. Mnogi mladi koriste mobitel satima, pa čak i do 12 sati dnevno te neprimjetno razvijaju ovisnost koja je jednaka bilo kojoj drugoj ovisnosti. Takav oblik ovisnosti sve je zastupljeniji pa se već i u Hrvatskoj otvorila dnevna bolnica za liječenje od ovisnosti o internetu i sličnim ovisnostima. Stoga regulatorna tijela europskih država preporučuju restrikciju uporabe mobilnoga telefona u djece mlađe od dvanaest godina.
