Brusnica (Vaccinium macrocarpon, lat.) hrana je koja ima niz pozitivnih utjecaja na poboljšanje zdravstvenoga stanja, među ostalim urinarnoga trakta, na poboljšanje imunosne funkcije, regulaciju krvnoga tlaka te smanjenje rizika od nekih vrsta karcinoma. Brusnica se danas najviše upotrebljava za prevenciju infekcija mokraćnoga mjehura te je se može naći u farmakološkim pripravcima i čajevima. Za učinkovitost u liječenju urinarnih infekcija zaslužno je više spojeva u brusnici. Među njima je hipurična kiselina, koja ima snažno antibakterijsko djelovanje. U liječenju urinarnih infekcija posebnu ulogu ima sastojak proantocijanidin koji sprječava prianjanja bakterije E. coli na stijenke mjehura i njezino daljnje razmnožavanje. Slično djelovanje otkriveno je u studijama koje navode da brusnica može spriječiti i priljepljivanje bakterije Helicobacter pylori (uzročnik čira) na stijenku želudca i dvanaesterca. Nadalje, znanstvena su istraživanja otkrila da kondenzirani tanini u brusnicama sprječavaju bakterijama ulaz u urinarni trakt, mjehur i bubrege.
- Antocianini i proantocianidi u brusnici pridonose obnavljanju stanica odgovornih za osjetilo vida.
- Aktivni sastojci brusnice mogu smanjiti broj bakterija u usnoj šupljini, što utječe i na sprječavanje stvaranja zubnoga plaka.
- Brusnice djeluju na snižavanje mokraćne kiseline u krvi te tako pomažu kod gihta.
- Prevelike količine brusnice mogu uzrokovati proljev i bol u želudcu.
- Brusnice mogu potaknuti jače izlučivanje oksalata urinom, što može pridonijeti formiranju bubrežnih kamenaca.
- Najčešće je doziranje brusnice u tabletama između 300 i 400 mg dva puta na dan, odnosno 2,5 dl do pola litre čistoga soka od brusnice.
- Plodovi brusnice imaju kiselu bazu, a lišće brusnice, kao i medvjetke i koprive koje se također upotrebljavaju u liječenju uroinfekcije, ima lužnatu bazu. Zbog toga ih se nikada ne smije kombinirano uzimati.
