Arheološki nalazi od prije 5000 godina iz udoline potoka Moravčaka u sesvetskom Podbrežju smještenom na istočnim krakovima Medvednice potvrđuju najranija naseljavanja na području kasnije nastaloga Zagreba. Staro naselje Moravče i župa iz 11. st. (kralj Koloman Arpadović) u 13. st. bila je županija i posvećena Svim svetima. Današnja župa Presvetoga Trojstva u zapisima se spominje od g. 1334. Županija je od Laza do Bedenice i od Globočeca do Zeline obuhvaćala župe Svih svetih (Moravče), sv. Ivana Krstitelja (Sv. Ivan Zelina), Presvetoga Trojstva (Glavnica) i sv. Nikole (Zelina). Najveći je procvat mjesto Moravče ostvarilo u 14./15. st. Iz toga je vremena Blaž Moravčanin (+ 1495.), padovanski student, zagrebački kanonik i kalnički arhiđakon, autor triju očuvanih tekstova kanonskoga prava. Rukopisi se čuvaju u Metropolitanskoj knjižnici u Zagrebu. Najpouzdaniji podatci s imenom župe i okolnih sela su od g. 1630.
Današnja župna crkva izgrađena je g. 1814. na mjestu starije, a temeljito je obnovljena 1979. Krov je obnovljen 1991. godine. Dvjestota obljetnica crkve i 680. obljetnica prvoga spomena župe proslavljene su 21. rujna 2014. Crkva je jednobrodna masivna građevina s odijeljenim svetištem i sakristijom, bočnim ulazima i prozorima, plošnim stiliziranim pročeljem na koje se nastavlja zvonik, orguljama iz g. 1906., križnim putom koji je postavio župnik Matej Dudaković i tri neoklasična drvena oltara s propovjedaonicom. Na glavnom su oltaru kipovi Presvetoga Trojstva i dva bočna kipa svetaca u nišama. Uz svetohranište postavljena su dva anđela. Na bočnim oltarima ispred svetišta su slike, na desnom Bezgrješnoga začeća i kip BDM ispred slike, a na lijevom sv. Barbare. Ispred crkve postavljene su postaje križnoga puta i kip Majke Božje Lurdske g. 1990.
Mise su nedjeljom u 10, a radnim danima u 18.30 sati.
