Iako se danas doba pandemijskoga zatvaranja čini kao daleka prošlost, još postoji mogućnost da se nastava na daljinu negdje ponovi. Utoliko je potrebno suočiti se s rezultatima nastave na daljinu tijekom pandemijskoga zatvaranja, koji su najlošiji u povijesti, u čemu je prednjačilo učenje matematike i čitanje. Naime, upravo je među američkim učenicima ostvaren povijesno najlošiji rezultat, o čemu svjedoče podatci njihove Nacionalne procjene napretka u obrazovanju (NAEP), poznate i kao Nation’s Report Card. Nitko ne dvoji da je to pokazatelj štete koja je znanju prouzročena zatvaranjem škola. Rekordno loši rezultati uočeni su upravo u matematici, a trend je vidljiv u većini američkih saveznih država i u gotovo svim demografskim skupinama.
Testovi su provedeni na nacionalno reprezentativnim uzorcima učenika četvrtoga i osmoga razreda između siječnja i ožujka 2022. Loši su rezultati učenika i kada je riječ o čitanju, premda nisu tako dramatični kao u slučaju matematike. Znanje učenika osmoga razreda iz matematike palo je za sedam postotnih bodova u usporedbi sa 2019., a sposobnost čitanja za dva boda. Test se smatra prvim sveobuhvatnim nacionalnim prikazom uspjeha učenika od početka pandemije. Prethodne studije dokumentirale su slične lošije rezultate u čitanju i matematici nakon što su politički čelnici i školski okruzi zatvorili škole te se prešlo na učenje na daljinu. NAEP je izvijestio da su u školskoj godini 2020./2021. najbolji rezultat u nastavi preko tehnologija postigli učenici koji su češće imali pristup računalu u tihom radnom okruženju i dodatnoj pomoći svojih učitelja. Učenici osmih razreda koji su postigli bolji uspjeh rekli su da su češće sudjelovali u takvom obliku nastave s učiteljima u odnosu na svoje vršnjake čiji se uspjeh pokazao lošijim. Rezultati testova bili su najlošiji među djecom manjina, a povećale su se razlike u uspješnosti između bijelih učenika i njihovih afroameričkih i latinoameričkih vršnjaka otkako je ispit 2019. posljednji put organiziran«, prenijela je Hina.
U Europi je predvodnica robotizacije Njemačka, piše Tanja Ivančić za Večernji list. U svijetu je oboren rekord u instalaciji industrijskih robota u tvornice, čak je 517 835 novih robota počelo raditi u 2021., pokazuje novo izvješće »World Robotics« koje objavljuje Međunarodna federacija za robotiku. Riječ je o stopi rasta od 31 posto u usporedbi sa 2019., a pritom je nadmašen rekord instaliranja robota iz 2018. za 22 posto. Tako danas zaliha operativnih robota diljem svijeta doseže novi rekord od oko 3,5 milijuna komada. Azija je i dalje najveće svjetsko tržište industrijskih robota, gdje je čak 74 posto svih novopostavljenih robota u 2021. godini. Posebno je skočio rast instalacija u Kini, za čak 51 posto, odnosno 268 195 isporučenih jedinica… Razdoblje četvrte industrijske revolucije donosi brze digitalne transformacije procesa, rekla je za Večernji list voditeljica Odjela za industriju pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Tajana Kesić Šapić. Pojasnila je da se to primarno događa unutar prerađivačko-proizvodnih industrija, a ključan alat za to bit će tehnologija 5G.
Nažalost Hrvatsku još čeka novi demografski udar. Mladi si ljudi stan od 50 ili 60 kvadrata u Zagrebu i Splitu ne mogu priuštiti po cijenama od 3000 do 5000 eura po četvornom metru. Prosječne plaće od 7500 kuna i maksimalni krediti na 30 godina nisu dovoljni za novogradnju. Čak ni na periferijama većih gradova, tamo gdje se radi dehumanizirajuće izvan regula GUP-ova.
Nema sumnje da će sve više mladih ljudi biti obeshrabreno zasnivati vlastite obitelji te će se nastaviti raseljavanje po Europi, gdje će živjeti u podstanarstvu, ali će im prihodi jamčiti život dostojan čovjeka. Nastavit će se, zacijelo, iseljavanja mladih ljudi iz urbanih sredina u ruralne dijelove i predgrađa, što samo po sebi nije loše. Energetska neovisnost, vlastiti vrt, vlastito dvorište, čist zrak, život bez gužve… posljednjih su godina europski i svjetski trend. Međutim Hrvatska i tu ima problem. Infrastruktura je u kolapsu. Samo 20 minuta vožnje od Zagreba ili Splita nalaze se mjesta bez pitke vode, optičkoga interneta, kanalizacije, trgovine i osnovne škole… Osim toga, cijena građevinskoga zemljišta, pogotovo u Istri i Dalmaciji, čak i u dijelovima zaleđa, dosežu i 300 eura po kvadratu. Opet, dakle, dolazimo do istoga problema. Mladoj obitelji za gradnju kuće na parceli od 400 kvadrata treba minimalno 250 000 eura. Činjenica je da baš nitko ne može znati što će biti s tržištem nekretnina u Hrvatskoj nakon uvođenja eura od 1. siječnja u kontekstu inflacije i neizvjesnoga rata u Europi. Ali isto tako činjenica je da se već početkom listopada osjetila stagnacija. Ljeto je bilo divlje, kupovalo se i prodavalo šakom i kapom. Međutim s jeseni, psihozom oko poskupljenja energenata i sveopćim padom standarda, dojam je da je ručna kočnica ipak povučena. Pregledom internetskih oglasnika može se zamijetiti da se većina nekretnina po inflatornim cijenama ne može prodati pa vlasnici iz tjedna u tjedan korigiraju cijene, koje su, uzgred budi rečeno, još neopravdano visoke. Po čistoj ekonomskoj logici možemo zaključiti da će se cijene normalizirati onoga trenutka kad ponuda i potražnja budu u balansu i kad Hrvati prestanu panično i nasumično kupovati betonske zidove. Do tada mladim ljudima preostaje samo jedna mogućnost – čekati da im netko ostavi nekretninu u nasljeđe, napisao je za Večernji list Juraj Filipović.
