Demografska kriza u Hrvatskoj dovela je u školstvu do novoga smanjenja upisanih kvota i razreda. U odnosu na nacrt od prošle godine manje je 2000 upisanih mjesta i 144 razreda, a uglavnom trpe ekonomska odjeljenja. Za školsku godinu 2022./2023. planira se broj upisanih mjesta za ukupno 44 800 učenika u 2043 razredna odjela. Srednje škole u svim županijama smanjit će broj upisanih učenika u razredima, s iznimkom Zagreba. Prošle godine prema podatcima Ministarstva znanosti i obrazovanja u srednjim školama ostalo je 7636 nepopunjenih mjesta, što znači da je planirano toliko mjesta više nego što je bilo potrebno. Ove godine planirano je također puno mjesta više nego što je potrebno u odnosu na broj učenika, i to 674O mjesta više, uzme li se pretpostavka da će broj učenika koji upisuju prvi razred biti otprilike isti kao i prošle godine. U odnosu na ostvarene upise iz prošle godine planirano je 88 razreda manje i 896 mjesta manje. Iz Ministarstva se doznaje da se za ovu godinu posebno smanjuju razredi ekonomskoga smjera. Statistika pokazuje da je najviše učenika u prošloj školskoj godini u prosjeku po odjeljenju bilo u Zagrebu, i to 23, a najmanje u Ličko-senjskoj županiji, 14 učenika po razredu. U Vukovarsko-srijemskoj je po 16 srednjoškolaca u prosjeku po razredu, a u ostalim županijama 18-21 učenik po razredu. Jedina županija koja povećava broj razreda je Grad Zagreb, s lanjskih 416 na 450 razrednih odjeljenja. Pad je vidljiv u ostalim županijama: u Osječko-baranjskoj u sljedećoj je godini planirano 18 razreda manje, u Primorsko-goranskoj 13, a u Brodsko-posavskoj sedam razreda manje. Iz Ministarstva navode da nije riječ o ukidanju smjerova, ali se to može dogoditi ako nema interesa.
Problem je hrvatskoga školstva sve manji broj diplomiranih studenata matematike, fizike i kemije koji odlaze u nastavu, čak i kad završavaju nastavničke smjerove. Broj upisa na nastavničke smjerove na svim sveučilištima u Hrvatskoj u STEM-području iz godine u godinu pada i sada je dosegnuo najniže, jednoznamenkaste brojke. O tome je u Slobodnoj Dalmaciji Marijana Cvrtila razgovarala s dr. Matkom Glunčićem, profesorom Fizičkoga odsjeka zagrebačkoga Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, koji je bio na čelu istraživačkoga tima o zapošljivosti diplomiranih studenata.
U razgovoru je pojasnio da velik dio studenata nakon diplome odlazi u IT sektor ili osiguravajuće kuće i bankarstvo. Razlog je opadajući društveni status nastavnika i učitelja, niske plaće u obrazovnom sektoru i težina fakulteta. U nedostatku učitelja i nastavnika škole zapošljavaju nastavnike koji su završili druge studijske programe i nemaju adekvatno znanje iz potrebnih predmeta. I znanje učenika u tim predmetima sve je lošije, što je vidljivo iz rezultata državne mature i PISA testova. Posljedica je smanjenje broja i stručnjaka i učitelja i nastavnika iz STEM područja. To, nažalost, zahvaća sve tehničke, biomedicinske, prirodoslovne i biotehničke struke te utječe na razvoj gospodarstva i društva u cjelini. Upravo zbog opasnosti da u sljedećih nekoliko godina ne će biti dovoljno učitelja i nastavnika koji će predavati fiziku, matematiku, informatiku, tehnički, kemiju i biologiju Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu odlučio se na reformu integriranoga nastavničkoga studija u studij s odvojenom preddiplomskom i diplomskom razinom, kako bi preddiplomski studenti, uz eventualno dodatno polaganje pedagoških predmeta, mogli odmah predavati u osnovnoj školi. Potrebno je hitno poduzeti konkretne korake koji bi uključivali povećanje plaće za STEM nastavnike, smanjenje norma sati, uvođenje sustava nagrađivanja i obvezno i kvalitetno cjeloživotno obrazovanje učitelja i nastavnika. Riječ je o strateškoj ugrozi, upozorilo je dr. Glunčić.
Rat u Ukrajini donio je mnogim obiteljima veliku nesreću, a nažalost i mnoge je obitelji razdvojio. Zanimljivo je da se to razdvajanje sada aktualiziralo i preko obiteljskih odnosa na društvenim mrežama. Ruski model i glumac Jean-Michel Scherbak izjavio je da ga je njegovo zauzimanje za završetak rata u Ukrajini stajalo odnosa s majkom, kako je prenio »Business Insider« na temelju objave CNN-a. Scherbak je, naime, počeo objavljivati svoja stajališta o ratnom sukobu krajem veljače, odmah nakon što je Rusija napala Ukrajinu, dijeleći videozapise i vijesti s desetcima tisuća svojih pratitelja na Instagramu. No to nije odgovaralo njegovoj majci Ruskinji. Majka ga je blokirala kada je na društvenim mrežama napisao da se srami svoje zemlje jer je započela rat. »Poslala mi je poruku na Facebooku, napisala da sam izdajica i da sam napravio svoj izbor«, rekao je Scherbak. Na objavljivanje postova o Ukrajini ponukalo ga je to što nije mogao vjerovati da je takva brutalnost moguća u današnje vrijeme. Počeo je dijeliti priče Ukrajinaca na terenu na svojem Instagram-profilu suprotstavljajući njihova proživljena iskustva ratnoj propagandi koja je u obliku lažnih vijesti dolazila iz Rusije. »Ljudi koji žive daleko od velikih gradova uključe TV i vide samo propagandne vijesti. Oni više vjeruju službenim nego neovisnim medijima«, rekao je Scherbak. Odlučio je napustiti Moskvu, no prije toga još se jednom pokušao pomiriti s majkom. Poslao joj je nešto novca i pismo u kojem joj je poručio da joj ništa ne zamjera. Njezin je odgovor stigao brzo. »Ne šalji ništa jer to ću ti samo vratiti. Ne razgovaram s rusofobima i izdajicama domovine. Iskreno želim da se odrekneš ruske putovnice i napustiš ovu zemlju. Ti više nisi moj sin«, napisala mu je majka. Scherbank je, ponovno preko društvenih mreža, majci poručio da se nikada ne će odnositi prema svojoj djeci onako kako se ona odnosi prema njemu i dodao da mu se uvijek može obratiti ako ikada poželi razgovarati.
