Na Forumu o dijalogu i miru na području jugoistočne Europe, ili kako u naslovu konferencije stoji »na Balkanu«, koji je Slovenska biskupska konferencija organizirala uz 30. obljetnicu svojega utemeljenja u subotu i nedjelju 17. i 18. lipnja u lučkom gradu na slovenskoj obali, u Tršćanskom zaljevu, bila je vidljiva hrvatska prisutnost. Na međureligijskom trosatnom događaju u subotu prijepodne u koparskoj dvorani sv. Franje državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin u svojem je govoru čak tri puta spomenuo Hrvatsku u kontekstu posredovanja Svete Stolice za mir u vrijeme Domovinskoga rata te priznavanje samostalnosti, a prisjetio se i hrvatskoga književnika Ive Andrića, poručivši da je njegov most iz romana postao simbolom povezivanja dvaju različitih svjetova. Čuo se hrvatski jezik u interventu vrhbosanskoga umirovljenoga nadbiskupa kardinala Vinka Puljića, koji je iznio svojevrsnih deset načela za dijalog među religijama, a Hrvatsku biskupsku konferenciju na skupu je predstavljao te se govorom obratio riječki nadbiskup Mate Uzinić.
Dvadesetak govornika predstavnika katoličke, pravoslavne, luteranske, islamske i židovske zajednice iz 15 zemalja jugoistočne Europe i Male Azije govorili su o miru kao osobnom iskustvu koje doživljavaju i kao vjersku dužnost, a njihov doprinos velik je znak za nastavak dijaloga i pronalaženje zajedničkih putova k miru u Europi i svijetu. Nakon govora domaćina predsjednika Slovenske biskupske konferencije biskupa Andreja Saje te njezina potpredsjednika biskupa Petera Štumpfa, kao i predsjednice Slovenije Nataše Pirc Mursar, predstavnik pape Franje na skupu vatikanski državni tajnik kardinal Parolin govorio je o naporima Svete Stolice za mir nakon raspada Jugoslavije i sadašnjom povezanošću s »narodima zapadnoga Balkana«.
»U današnjem svijetu, razdiranu ratovima poput onoga u Ukrajini i drugim sukobima, ključno je razgovarati o miru i dijalogu. A to je još prikladnije činiti u odnosu na balkansku regiju, koja se ponekad naziva ‘buretom baruta Europe’ ili kako je to Winston Churchill rekao: ‘Balkan proizvodi više povijesti nego što je može potrošiti.’ No istina je i da je ovo područje kroz stoljeća svjedočilo izvanrednim primjerima mirnoga suživota ljudi različitih etničkih pripadnosti, kultura i religija. To je vidljivo u arhitekturi balkanskih gradova, gdje se prema nebu pružaju katoličke i pravoslavne katedrale, muslimanske džamije i židovske sinagoge. Povijest balkanskih zemalja pokazala je kako je moguće stvoriti društvo u kojem različitosti nisu teret, nego izvor bogatstva. S druge strane, nažalost, ta je regija pokazala koliko je malo potrebno da se takvo društvo uništi, čemu smo svi svjedočili devedesetih«, rekao je kardinal Parolin.
Jedan od važnih elemenata kulture susreta, uz prihvat i predanost, jest dijalog, pojasnio je kardinal Parolin. »Dijalog je ključno pitanje u eri globalizacije. Međureligijski dijalog također je od posebne važnosti za mirnu budućnost Balkana, gdje su se latinska, bizantska i islamska kultura stoljećima susretale, a ponekad i sukobljavale. (…) Jačanjem dijaloga može se oduprijeti ekstremizmu, koji se, nažalost, očituje i unutar religija.«
Govoreći o miru i dijalogu na području jugoistočne Europe, ne može se ne spomenuti ni prilika koju europski put nudi cijeloj regiji, rekao je kardinal Parolin i istaknuo da ta integracija može pridonijeti poticanju mira, stabilnosti i demokracije diljem kontinenta. »Sveta Stolica blagonaklono gleda na tu težnju, snažno je podupire i nada se da će ona naći valjano i potpuno ostvarenje kako bi ublažila osjećaj napuštenosti koji muči građane koji s nadom gledaju u Europsku uniju, u budućnost rasta i blagostanja«, zaključio je kardinal Parolin.
Prvi govornik u nizu na Forumu nakon kardinala Parolina bio je vrhbosanski umirovljeni nadbiskup kardinal Vinko Puljić, koji je napomenuo da je za dijalog potrebno priznati i poštovati različitost, ali imati i jasno stajalište i sigurnost u govoru. »Treba se osloboditi političke ideologije i mitologije te na istini i pravdi graditi jednaka prava. Ukloniti prozelitizam, uvjeravanja da je drugi u krivu, te iznositi činjenice. ‘Istina će vas osloboditi.’ A za priznanje istine potrebna je hrabrost. Pozivao sam toliko puta da svaka strana smogne snage da svoje ‘vlastito dvorište ili avliju’ pomete, ali smeće ne baca u tuđe dvorište.«
Dajući perspektivu iz Bosne i Hercegovine koja svjedoči etničkoj, religioznoj i kulturnoj raznolikosti, rekao je da su kreatori rata nakon komunizma zloupotrijebili tu razliku kako bi stvorili klimu rata. »Put dijaloga vrlo je dinamičan, on nije statičan. Treba ga uporno obnavljati i gajiti te izgrađivati povjerenje, pomirenje i praštanje«, poručio je kardinal Puljić, čije su riječi i na skupu posebno odjeknule jer je svjedočio ratnim strahotama u Sarajevu i jedno vrijeme bio jedini vjerski poglavar u tom gradu. Svjedočeći o tom iskustvu, rekao je: »Prva pogine istina, onda se ubije odgovornost, tako da je čovjek sljedeći na meti. Strašno je bilo doživjeti širenje mržnje kroz huškački mehanizam kako bi se stvarao ratni moral. Nakon tih iskustava koje sam doživio gledajući tolike mrtve, ranjene, prognane osjetio sam se nemoćno da glas mira prodre u javnost.«
Predstavnik Hrvatske biskupske konferencije na koparskom međuvjerskom okupljanju nadbiskup Uzinić kao temeljni problem za ostvarenje dijaloga i mira ne samo na ovim prostorima, nego općenito u svijetu, vidi u fundamentalističkom i ideološkom apsolutiziranju vlastitih identiteta – vjerskih, nacionalnih, političkih i drugih – što nužno sa sobom nosi i omalovažavanje identiteta drugih. Kao rješenje istaknuo je upravo – dijalog.
»Dijalogom dajemo priliku sebi samima da se upoznamo s identitetom i iskustvom drugih, ali i mogućnost drugima da se upoznaju s našim vlastitim identitetom i iskustvom. I da jedni o drugima stječemo nove spoznaje koje nas obogaćuju. I oslobodimo se starih predrasuda koje nas dijele. Osobito je važno da vlastitim dijalogom na ovakvim susretima dajemo priliku i našim mladima da i oni uđu u dijalog. I da osjete razliku. U tome prepoznajem nadu za budućnost dijaloga, a s njim i mira na ovim našim prostorima«, rekao je nadbiskup Uzinić i kao primjer prakse donio ekumenski program Ljetne škole teologije u Dubrovniku i Mediteranskih teoloških susreta u Rijeci.
Na kraju trosatnoga događanja sudionici su usvojili posebnu deklaraciju. U zaključcima napominju da im je zajednički cilj mir pa pozivaju sve pojedince, a posebice one na čelnim pozicijama, da ga promiču i za njim teže. Među deset točaka posebno je naglašeno da ekstremizam, terorizam i svi drugi oblici nasilja i ratova nemaju nikakve veze s autentičnom vjerom i moraju biti odbačeni kako u društvu tako i među vjerskim zajednicama. Istaknuta je i potreba redovitih susreta i traženja zajedničkih rješenja između različitih vjerskih zajednica na europskom jugoistoku, pri čemu posebnu odgovornost zbog povijesnoga i sadašnjega značenja imaju Katolička i Pravoslavna Crkva te Islamska zajednica.
U programu dvodnevnoga Foruma pod naslovom »Mir tebi, Europo! Mir tebi, Balkane« održan je i festival mladih te koncert u koparskoj katedrali, a u nedjelju 18. lipnja kardinal Parolin slavio je misu u katedrali Marijina uznesenja.
Na kraju Foruma u Kopru državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin u kratkoj je izjavi za Glas Koncila odgovorio na nekoliko pitanja vezanih uz aktualne diplomatske aktivnosti Svete Stolice.
