Toplinski valovi i rekordno visoke ljetne temperature, najgora suša u Europi u posljednjih 500 godina zbog koje su mnoge rijeke gotovo presušile, a brojne životinje stradale, požari koji su progutali hektare šuma i usmrtili nebrojeno mnoštvo životinja i na kraju obilne padaline koje uzrokuju poplave… Je li to dovoljno da čovjek napokon posluša vapaj Zemlje i ostalih stvorenja? I vapaj ljudi, onih najranjivijih na klimatske promjene i bešćutnost onih kojima je profit najvažniji…
Svjetskim danom molitve za skrb o stvorenom koji se slavi 1. rujna ujedno je započelo i Vrijeme stvorenoga koje traje do 4. listopada, spomendana sv. Franje Asiškoga, zaštitnika ekologa. Papa Franjo je u Katoličkoj Crkvi ustanovio Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom 2015. godine, u skladu s enciklikom »Laudato si’ – O brizi za zajednički« dom koja je objavljena na Duhove iste godine. Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom ima i ekumensko obilježje jer ga od 1989. slave pravoslavni kršćani, a Ekumensko vijeće crkava (Svjetski savez crkava – WCC) slavlje je produljilo do 4. listopada te se to razdoblje naziva Vrijeme stvorenoga koje je postalo godišnje ekumensko razdoblje molitve i djelovanja za očuvanje našega zajedničkoga doma – planeta Zemlje.
Kako podsjeća papa Franjo, duhovnost nije odvojena od prirode, nego živi s njom u zajedništvu. Stoga su kršćani pozvani na »ekološko obraćenje« jer je poziv da budu »čuvari Božjega djela« bitna sastavnica krjeposna života. S naglaskom na »bitna« jer nije tek neobavezna i uzgredna. Stoga je Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom vjernicima i zajednicama prigoda za obnovu toga poziva – kroz molitvu, promišljanje, obraćenje i prihvaćanje nužnih promjena neodrživoga životnoga stila.
Prigoda je to za zahvalu Bogu na njegovu divnom djelu koje nam je povjerio, kao i za zaziv njegova milosrđa za grijehe počinjene protiv svijeta.
Ove godine u svojoj poruci za Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom papa Franjo poziva vjernike da djelima odgovore na bolni vapaj Zemlje koja moli da se zaustavi zlostavljanje i uništavanje. Da odgovore na vapaj svih stvorenja koja ju nastanjuju i koja zbog čovjekovih postupaka izumiru, na vapaj siromašnih koji najviše trpe zbog klimatske kriza, kao i na vapaj autohtonih (domorodačkih) naroda koje zbog profita moćni tjeraju s njihove zemlje. To je naposljetku i vapaj djece čija je budućnost ugrožena kratkovidnom sebičnošću i koja od odraslih traže da poduzmu sve kako bi se spriječio ili barem ograničio kolaps ekosustava. Slušajući te tužne vapaje, ljudi se trebaju pokajati i promijeniti stil života, poziva Papa i ujedno upozorava na blizinu prijelomne točke, zbog čega je potrebno individualno i zajedničko ekološko obraćenje.
U svojoj poruci za Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom papa Franjo tijekom Vremena stvorenoga posebno traži molitve za dvije važne konferencije na razini Ujedinjenih naroda, da ujedine ljudsku obitelj kako bi se odlučno suočila s dvostrukom krizom: klimatskom krizom i krizom smanjenja bioraznolikosti. To su konferencija stranaka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (COP27) zakazana za studeni u Egiptu i konferencija stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP15) koja bi se u prosincu trebala održati u Kanadi. Konferenciji o klimatskim promjenama cilj je smanjivanje globalne emisije stakleničkih plinova kako bi se porast globalne temperature ograničio na 1,5 Celzijevih stupnjeva, kako je predviđeno Pariškim sporazumom kojemu je ljetos pristupila i Sveta Stolica. Postizanje toga cilja, ističe papa Franjo, velik je izazov i zahtijeva suradnju svih zemalja kako bi se osmislili ambiciozniji klimatski planovi ili doprinosi na nacionalnoj razini za smanjenje neto emisija stakleničkih plinova na nulu što je prije moguće.
Papa također upozorava da treba promijeniti modele potrošnje i proizvodnje, kao i životni stil kako bi se krenulo u smjeru većega poštovanja stvorenoga svijeta i cjelovitoga ljudskoga razvoja svih naroda.
Konferencija koja će se održati u Kanadi važna je zbog očuvanja biološke raznolikosti, kao i usvajanja novoga sporazuma kojim bi se zaustavilo uništavanje ekosustava i izumiranje vrsta te daljnji »kolaps« mreže života. Papa je stoga uputio apel da se zaustavi daljnje urušavanje »mreže života« – bioraznolikosti koju je Bog dao i pozvao nacije da se dogovore o četiri ključna načela: 1. izgraditi jasnu etičku osnovu za preobrazbu koja nam je potrebna kako bismo spasili bioraznolikost; 2. suzbijati gubitak bioraznolikosti, podupirati njezino očuvanje i obnovu te zadovoljiti potrebe ljudi na održiv način; 3. promicati globalnu solidarnost, u svjetlu činjenice da je bioraznolikost opće zajedničko dobro koje zahtijeva zajedničko zauzimanje; 4. staviti u središte ljude koji su ranjivi, nezaštićeni, uključujući one koji su najviše pogođeni gubitkom bioraznolikosti, kao što su autohtoni narodi, starije osobe i mladi. Papa Franjo traži da na oba sastanka, COP27 i COP15, bogatije zemlje poduzmu »ambicioznije korake« jer je njihova odgovornost u onečišćenju u posljednja dva stoljeća veća, zbog čega je i njihov ekološki dug veći. Jer kašnjenje drugih nikada ne može opravdati vlastito nedjelovanje.
