Na trasi važne rimske ceste od Emone (Ljubljane) i Poetovie (Ptuja) do Siscie (Siska) nalazi se i današnja općina Lekenik s mjestom Pešćenica. Cijelo to područje naseljeno je od pretpovijesnih vremena, kroz srednjovjekovlje u 13./14. st., u burnim stoljećima turskih osvajanja i pljačkanja sve do Sisačke bitke 1593. g. i vremena oporavka u 18./19. st.
Na popisu župa Ivana Arhiđakona Goričkoga 1334. g. nalazi se župa i župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pešćenici. Oko 1200. g. vojvoda Andrija, brat kralja Emerika, doveo je redovnike reda sv. Ivana (ivanovce, hospitalce) u Hrvatsku, koji su u to vrijeme dobili u posjed Pešćenicu i Lekenik u povijesnoj Gorskoj županiji. Smatra se da je i prva drvena crkva u Pešćenici iz toga vremena. Prema zapisu Baltazara Krčelića (17. st.) na Turke je ban Erdődy »vudril pri Peschenicze… y vu Kupu vodu natiral«. Oslobođenjem od Turaka u 18. st. razvijaju se opustošena naselja i grade se zidane crkve na mjestima starijih drvenih u Pešćenici, Žažini, Šišincu i Starom Farkašiću.
U Pešćenici je zidana crkva izgrađena 1751. g. s bočnim zvonikom, koji je dodan na kraju 18. st. Uz nekoliko obnova u 20. st. u prostranom svetištu križnih svodova postavljen je neoklasicistički oltar Uznesenja Blažene Djevice Marije te dva manja oltara posvećena sv. Antunu Padovanskomu i sv. Barbari. Bogato ukrašen glavni oltar u središnjoj niši ima kip sv. Marije s latinskim natpisom »Uznesena na nebo«, a u sporednim nišama kipove sv. Ane i sv. Joakima. U opremljenoj unutrašnjosti na koru su postavljene orgulje 1911. g. Na bočnoj strani lađe nalazi se barokna propovjedaonica, na zidovima slike križnoga puta, na prozorima vitraji, a na zidovima do stropova zidne slike s prikazom iz Isusova i Marijina života. Zahvaljujući jakim potpornim polustupovima u crkvi i vanjskom pojačanju zvonika, crkva nije pretrpjela znatnija oštećenja u potresu. Ispred ulaza postavljena je bista bl. Alojzija Stepinca. Mise su nedjeljom u 11 sati.
