Godina 2020. sa stajališta zaštite života nerođenih bila je godina više pozitivnih signala, ili je barem u tom pogledu bila, na svjetskom planu, u izvjesnoj ravnoteži. Ako je krajem godine, primjerice, Argentina ozakonila pobačaj, onda je u Europi, gdje je njegova legalnost uglavnom pravilo, Poljska odlukom Ustavnoga suda svela mogućnost zakonitoga pobačaja na minimum. Od četvrtka 28. siječnja u Poljskoj je, naime, na snazi zakon usklađen s odlukom Ustavnoga suda, prema kojem opasnost od malformacija ploda više nije razlog za zakonit pobačaj.
Iako svaku pobjedu života treba slaviti, oni koji smatraju da su pozvani dizati svoj glas za zaštitu života nerođenih, a tu spada i Katolička Crkva kao institucija te mnogi njezini vjernici, ne mogu ne biti zabrinuti. Razlog je potpuna promjena stajališta prema pobačaju koja je nastupila s novim američkim predsjednikom Joeom Bidenom i njegovom administracijom. Zabrinutost je tim opravdanija što američka politika, čini se, želi biti puno angažiranija u svijetu nego što je do sada bio slučaj. Sve upućuje na to da će dio te američke »misije« biti i svjesno širenje agende koja podupire tzv. »pravo na izbor«.
Kamo će puhati vjetar Bidenove administracije postalo je jasno već dva dana nakon inauguracije, u petak 22. siječnja, kad je američki predsjednik zajedno s potpredsjednicom Kamalom Harris uputio javnosti izjavu u povodu 48. godišnjice presude Vrhovnoga suda u slučaju »Roe vs. Wade«, kojom je načelno ozakonjen pobačaj u SAD-u. Biden i Harris su poručili: »U posljednje je četiri godine reproduktivno zdravlje, uključujući i pravo na izbor (čitaj: na pobačaj, nap. Da. G.), bilo u nemilosti i pod ekstremnim udarom. Mi smo duboko privrženi nastojanju kako bismo zajamčili da svatko ima pristup skrbi – uključujući i skrb za reproduktivno zdravlje – bez obzira na primanja, rasu, poštanski broj, status zdravstvenoga osiguranja ili imigrantski status. Administracija Biden-Harris odlučna je zakonski urediti ‘Roe vs. Wade’ i imenovati sudce koji poštuju utemeljujuće presedane kao što je ‘Roe’.«
S riječi je novi predsjednik brzo prešao na djela. U četvrtak 28. siječnja donio je, naime, Memorandum o zaštiti zdravlja žena u domovini i inozemstvu, s tri odredbe. Prvom se odredbom nalaže ministru zdravstva da revidira takozvanu »Title X« odredbu Zakona o javnozdravstvenim službama. Temeljem te odredbe financiraju se usluge koje se odnose na takozvano reproduktivno zdravlje, a korisnici tih usluga uglavnom su ljudi s nižim primanjima. Te usluge, međutim, ne uključuju pobačaj kao metodu planiranja obitelji. Sada se stvar želi promijeniti kako bi se uklonile »neopravdane restrikcije«.
Spomenuti memorandum sadrži i odredbu kojom se opoziva takozvana Mexico City politika. Riječ je o ukazu predsjednika Ronalda Reagana iz 1984. godine kojim se prijašnji zakon o pružanju američke razvojne pomoći, koji zabranjuje izravno plaćanje pobačaja iz tih sredstava, precizira na način da na sredstva iz tih fondova ne mogu aplicirati nevladine organizacije diljem svijeta koje u svom programu imaju »savjetovanje ili informiranje o pobačaju ili lobiranje kod stranih vlada da legaliziraju pobačaj ili da ga učine lakše dostupnim«. Odredbu su opozivali svi dosadašnji predsjednici iz redova demokrata.
Naposljetku, u spomenutom memorandumu predsjednik Biden izdao je nalog da se SAD povuče iz Deklaracije o promicanju zdravlja žena i o jačanju obitelji. Riječ je o neobvezujućem dokumentu koji je više od 30 zemalja svijeta, uključujući i Sjedinjene Države te Mađarsku i Poljsku kao članice EU-a, potpisalo u studenom prošle godine. Dokument, uz općeprihvaćene standarde zaštite žena i njihove jednakosti, izrijekom odbacuje pobačaj kao sredstvo planiranja obitelji. Premda deklaracija ostaje, jasno je da je bez američkoga sudjelovanja njezin utjecaj bitno oslabljen.
I na zajedničku izjavu Bidena i Harris i na memorandum oštro su reagirali katolički biskupi SAD-a (kao što su i pohvalili neke od prvih poteza nove administracije). No kad je riječ o Crkvi u svijetu, najviše je kritika na zaokret američke politike došlo iz Afrike, koju bi nova politika najteže mogla pogoditi. Konkretno, predstavnike Crkve zabrinula je Bidenova najava da za voditeljicu Agencije za međunarodni razvoj (USAID) imenuje bivšu novinarku Samanthu Power, koja je u drugom mandatu predsjednika Baracka Obame bila veleposlanica SAD-a pri Ujedinjenim narodima. Afrikanci se pribojavaju da će spomenuta agencija pod vodstvom nove upraviteljice aktivno širiti »pravo na izbor« i LGBT agendu, štoviše da će se prihvaćanjem tih agenda uvjetovati razvojna pomoć siromašnim afričkim zemljama.
»Gotovo je sigurno da će Crkva trpjeti napade zbog svojih stajališta koja su suprotna tim izopačenim politikama. (…) Pod njom će USAID bez sumnje promicati ideološki i kulturni juriš na afričke vjerske i kulturne vrjednote«, rekao je, među ostalima, biskup Oyoa u Nigeriji Emanuel Badejo za agenciju »Aciafrika«,
Što to znači možda je najbolje izrazila kamerunska redovnica Paule Valerie Mendogo rekavši da ljudi i institucije koje zagovaraju »pravo na izbor« i LGTB agendu »moraju imati na umu da u afričkim jezicima nema ni naziva za pobačaj i homoseksualnost«. Prema njezinim riječima, vjernici u Africi žele »doživjeti kraj manipulacija koje odavno organiziraju lobiji i masovni mediji, tražeći sredstva kako bi prisilili Afrikance da se priklone radikalnoj protukršćanskoj revoluciji«.
Je li s novom pobačajnom (i rodnoideološkom) agendom Bidenove administracije uistinu na djelu radikalna protukršćanska revolucija? Mnogi je u toj administraciji sasvim sigurno snuju – ali Bog određuje. Puno ovisi o tome kako će reagirati dio američkoga društva koji ne podržava pobačaj. U svakom slučaju katoličkim je vjernicima sve teže podupirati predsjednika koji je, očito, pobačajnu politiku uvrstio među svoje prioritete, baš kao što je sve teže održiva vjerodostojnost Bidenove tvrdnje da je privatno protiv pobačaja, ali je javno »za izbor«.
