Ljeto donosi sa sobom sunčane dane i mnoštvo aktivnosti na otvorenom. Međutim, sa sunčanim i toplim vremenskim uvjetima dolaze i specifični izazovi koji zahtijevaju posebnu pažnju i zaštitu. U težnji da se zaštite od štetnih sunčevih zraka, visoke temperature, insekata i drugih ljetnih neprilika, često ljudi posežu za raznim kozmetičkim proizvodima, sredstvima za sunčanje i čestim tuširanjem. Iako su ti koraci važni za očuvanje zdravlja i ugodnosti, pretjerana upotreba može donijeti neželjene posljedice.

Zašto nije dobro previše se tuširati, nanositi previše kreme za zaštitu od sunca?

Pretjerano tuširanje ljeti može imati nekoliko štetnih efekata na kožu i cjelokupno zdravlje. Učestalo pranje uklanja sebum, prirodnu lipidnu barijeru kože, što može rezultirati transepidermalnim gubitkom vode (TEWL) i posljedičnom suhoćom, iritacijom i deskvamacijom. Prekomjerna uporaba sapuna i drugih sredstava za čišćenje može narušiti prirodnu pH ravnotežu kože (pH 4,7 – 5,75) i uništiti korisnu mikrobnu floru koja igra ključnu ulogu u imunološkoj zaštiti kože. Ako je potrebno, zbog visokih temperatura i znojenja, više od jednoga tuširanja tijekom dana, neka to budu vrlo kratka tuširanja u mlakoj vodi bez upotrebe sapuna.

DEET (N,N-dietil-meta-toluamid) jedan je od najčešće upotrebljavanih repelenata. Studije su pokazale da 15-25 posto DEET-a nanesena na kožu apsorbira tijelo

Nadalje, u ljetnim danima važno je zaštititi se od sunčevih zraka. Preporučuje se upotreba sredstava za sunčanje širokoga spektra koja pružaju zaštitu i protiv UVA i protiv UVB zraka, sa SPF-om (sun protection factor) od najmanje 30. Sredstvo za sunčanje treba nanositi u dovoljnoj količini (oko 2 mg / cm kože) najmanje 15 minuta prije izlaganja suncu i ponovno svaka dva sata, te nakon plivanja ili znojenja. Ipak, važno je znati da svaki kozmetički proizvod koža upija i njegovi sastojci ulaze u krvotok. Iako su kozmetički proizvodi testirani vezano uz sigurnost i zdravlje ljudi, pretjerana upotreba i visoka koncentracija nije preporučljiva. Tako se, na primjer, neki kemijski UV filtri, poput oksibenzona, povezuju s hormonskim disbalansima i alergijskim reakcijama. Studije pokazuju da oksibenzon može prodrijeti kroz kožu i detektirati se u krvi, urinu i majčinu mlijeku. Poseban oprez potreban je u trudnica, dojilja i djece. 

Ugodnost i zamke dezodoransa

Nadalje, ljeti ljudi upotrebljavaju dezodoranse u većoj količini. Iako pružaju osjećaj svježine i ugodna mirisa, pretjerana upotreba dezodoransa može imati negativne učinke na zdravlje i okoliš. Dezodoransi sadrže različite kemijske spojeve koji djeluju na smanjenje znojenja i neutralizaciju neugodnih mirisa. Jedan od glavnih sastojaka koji se često nalazi u dezodoransima su antiperspiranti. Ti sastojci djeluju blokiranjem žlijezda koje proizvode znoj, što može dovesti do smanjenja količine znoja koja se oslobađa. Iako to može biti korisno za kontrolu mirisa i osjećaja suhoće, neki stručnjaci izražavaju zabrinutost zbog dugotrajne uporabe antiperspiranata.

Oko 23 posto ljudi koji su testirani na kožne alergije ima pozitivnu reakciju na dezodoranse i antiperspirante

Znojenje je prirodni proces koji pomaže tijelu da regulira temperaturu i eliminira toksine. Upotreba antiperspiranata može privremeno poremetiti taj prirodni mehanizam. Blokiranje znojnih žlijezda antiperspirantima može promijeniti okoliš na koži, što može utjecati na mikrobiom. Osim toga, neki dezodoransi sadrže kemikalije poput parabena, ftalata, aluminija i raznih sintetičkih mirisa. Iako su regulatorne agencije poput Američke agencije za hranu i lijekove (FDA) utvrdile da su ti sastojci općenito sigurni u malim količinama, postoji zabrinutost da dugotrajna i redovita izloženost njima može biti povezana s određenim zdravstvenim rizicima.

ZUJANJE I BOCKANJE Oprezno i sa zaštitom protiv insekata

Upotreba repelenata može biti korisna kako bismo se zaštitili od uboda insekata i potencijalnih posljedica poput oštećenja kože, svrbeža, infekcija i bolesti. Osim kemijskih repelenata (kao što su DEET, Picaridin i sl.) postoje repelenti na prirodnoj bazi koji uključuju eterična ulja kao što su ulje limunske trave, ulje lavande, ulje eukaliptusa i ulje čajevca. Ta ulja djeluju na različite načine, poput maskiranja mirisa ljudske kože koji privlači insekte ili odbijanja insekata zbog njihova prirodnoga mirisa.
Važno je odabrati odgovarajući tip repelenta, pravilno ga primijeniti te voditi računa o sigurnosti, osobito u djece i trudnica. Na svakom proizvodu napisana je uputa koju je važno pročitati. Ako se repelenti upotrebljavaju nepravilno, mogu se udahnuti ili progutati, što može dovesti do toksičnih efekata. Važno je upotrebljavati repelente na otvorenom prostoru i izbjegavati nanošenje na lice i ruke, posebno u djece. Većina repelenata ima ograničeno trajanje djelovanja pa ih treba redovito nanositi prema uputama. Nakon povratka s područja gdje su bili insekti preporučuje se temeljito pranje kože kako bi se uklonili ostatci repelenata.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA