O zdravstvenom sustavu i njegovim djelatnicima neprestano se raspravlja. No teško bi se moglo reći da u hrvatskom zdravstvenom sustavu nema stručnjaka, entuzijasta koji imaju ljubav prema čovjeku i svojemu narodu. O medicinskim sestrama i tehničarima te toploj i nedovoljno prepoznatoj strani njihova svakidašnjega angažmana za Glas Koncila govori predsjednik njihova udruženja u Hrvatskoj Mario Gazić. Predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara član je i nekoliko međunarodnih strukovnih udruga u njegovoj profesiji.
Krizni komunikatori i tješitelji
Sugovornik kao jedan od problema vezan uz društvenu vidljivost profesije medicinskih sestara navodi neshvaćanje njihove važnosti i svakodnevne težine njihova rada. »Uvijek imamo dojam da sve što ostvarujemo ide nekim težim putom, za razliku od nekih drugih profesija. No unatoč tomu zadovoljni smo pomacima. Primjerice, uspjeli smo zajedno s Ministarstvom zdravstva inicirati veće upisne kvote za medicinske sestre.«
Na pitanje koliko je vidljivo da su medicinske sestre i tehničari prvi uz osobu u potrebi, a nerijetko i oni koji su u pozicijama kriznih komunikatora i tješitelja obitelji bolesnika i njihovih bližnjih, Gazić ističe: »Društvo i sustav polako shvaćaju da vrjednovanje medicinskih sestara i tehničara može donijeti samo dobitak za naše građane. Zapadne su zemlje to odavno shvatile i zato daju izvrsne uvjete kojima privlače medicinske sestre i tehničare da dođu raditi kod njih. Medicinske sestre i tehničari 24 su sata uz bolesnika i njihov je svakodnevni posao pomaganje u ozdravljenju. Mi jesmo profesionalci koji svoj posao obavljaju stručno i po svim etičkim načelima. Ali za našu je profesiju potrebno u sebi osjetiti i poziv. A to je poziv da svakodnevno nekomu pomažemo, budemo oslonac u najtežim trenutcima, slušamo i savjetujemo uz potpunu empatiju prema bolesnicima i članovima njihovih obitelji.«
Komentirajući nedostatak i odlazak medicinskih sestara i tehničara iz Hrvatske, Gazić kaže: »To je pojava koja se događa konstantno. Dvjestotinjak ljudi godišnje odlazi iz sustava. Evidencije vodimo od 2013. godine, od ulaska Hrvatske u Europsku uniju i njezino tržište rada. U rješenjima za zadržavanje svi moramo sudjelovati iz više pravaca. Najbitnije je poboljšati materijalna primanja jer ćemo tako odagnati jedan razlog odlaska. Svjesni smo da naša primanja još dugo ne će biti kao u zapadnim zemljama, ali im se moramo toliko približiti da odlazak zbog novca ne bude razlog. Isto tako moramo poboljšati uvjete svakodnevnoga rada, olakšati zapošljavanja na neodređeno vrijeme i priznavanje razina obrazovanja.«
Plemenitost pobjeđuje tamu
Kako motivirati mlade za plemenito zvanje medicinskih sestara i tehničara? Ili kako usmjeriti mlade da se i tom profesijom bore protiv društvene tame i rade na dobrobit društva? Sugovornik je u tom pogledu nedvosmislen: »Pomaganje drugima najveća je ljudska vrlina. Iako su u cijelom svijetu današnje moderne generacije okrenute više prema sebi i osobnomu pogledu i uspjehu, kod nas se još primjećuje želja za ovim plemenitim radom. Dokaz je činjenica da imamo više zainteresiranih nego upisanih sestara, za razliku od zapadnih zemalja gdje je interes u opadanju. Riječ ‘hvala’ najveća je nagrada koja se ne može mjeriti novcem.«
Hrvatska komora medicinskih sestara najbrojnija je stručna organizacija u sustavu zdravstva jer ima 38 000 članova. Obuhvaća oko 48 posto svih zaposlenika, navodi Gazić. »U posljednjih nekoliko godina intenzivno smo radili na prepoznatljivosti medicinskih sestara i HKMS-a, a osobito tijekom pandemije koronavirusa kada je javnost uvidjela koliko je bitna i nezamjenjiva uloga medicinskih sestara i tehničara u očuvanju zdravlja i ljudskih života«, zaključuje sugovornik.
