Od mnoštva primjera izabrali smo njih osam koji su
povezani s katoličkom vjerom – koja nikad ne umire.
1. Isusovci
2. Pavlini
Red braće sv. Pavla prvoga pustinjaka nastao je 1215. u Ugarskoj kada je pečuški biskup Bartol okupio pustinjake. U Hrvatsku su pavlini najprije došli u Dubicu 1244. te su izgradili brojne samostane, od kojih je većina stradala tijekom osmanskih osvajanja. Red je 1786. ukinuo austrougarski car Josip II. Pavlini su se sačuvali jedino u Poljskoj, odakle su 1972. došli u Hrvatsku te preuzeli samostan Kamensko pokraj Karlovca. Danas u Hrvatskoj djeluje jedanaest pavlina u trima samostanima.
3. Sisačka biskupija
U 3. stoljeću postojala je biskupija na području rimske Siscije. Osnivanjem Zagrebačke biskupije 1094. godine te vlašću dinastije Arpadovića biskupija je ukinuta. Papa Benedikt XVI. u prosincu 2009. ponovno je uspostavio Sisačku biskupiju, a mons. Vladu Košića imenovao njezinim biskupom.
4. Družba braće hrvatskoga zmaja
Družba je osnovana 1905. u Zagrebu. Radi se o kulturnoj udruzi posvećenoj čuvanju i obnavljanju hrvatske kulturne i povijesne baštine. Komunistički je režim 1946. zabranio njezino djelovanje i raspustio je. Obnovljena je 1990. godine u Zagrebu i danas je vrlo aktivna.
5. Američke ženske redovničke družbe
Nakon Drugoga vatikanskoga sabora broj redovnica na Zapadu počeo je opadati, a posljednjih desetljeća taj se proces intenzivirao. Međutim, pontifikat sv. pape Ivana Pavla II. potaknuo je val obnove među američkim redovnicama. Primjerice, 1997. osnovana je ženska dominikanska družba Sestara Marije, Majke Euharistije. U 27 godina postojanja družba je višestruko narasla, tako da je prosječna dob u sestara danas 32 godine.
6. Književnica Sida Košutić (1902. – 1965.)
Kao i neki drugi pisci kršćanskoga nadahnuća, dobila je zabranu javnoga djelovanja 1946. Rado čitana i cijenjena, od tada je objavljivala vrlo malo, i to pod pseudonimima. Devedesetih je doživjela renesansu; njezina su djela objavljena, čitana i vrjednovana.
7. Josip Buturac (1905. – 1993.)
Svećenik, arhivist i pisac. Napisao je šest zbirki poezije i jednu dramu, što je sve ostalo u rukopisu. Zaslugom Ivana Koprića, pjesnika i dekana Pravnoga fakulteta u Zagrebu, otisnute su njegove zbirke pjesama »Slavujice« (2023.) i »Karanfilke« (2024.), a u pripremi su i »Travanjčice«.
8. Rajmund Kupareo (1914. – 1996.)
Dominikanac, književnik i estetičar, 1947. emigrirao je u Čile, gdje je s vremenom postao članom Čileanske akademije znanosti i umjetnosti. Interes za njegov filozofski i književni opus u Hrvatskoj pojavio se nakon 1990. godine, kada je otpočelo njegovo vrjednovanje.
