Ove su godine na prostoru općine Gradac podignuti spomenici fra Aleksandru Ribičiću, u Zaostrogu, te braniteljima u Gracu, a pozornost privlače i dva zanimljiva mozaika, radovi akademskih umjetnika, koji su u vrlo kratku vremenu postali i turističke atrakcije toga dalmatinskoga mjesta, zapazio je u Slobodnoj Dalmaciji Ante Šunjić. Na kraju sezone, uoči blagdana zaštitnika Graca sv. Mihovila arkanđela, završena je izrada još jednoga mozaika. Novinar je svojevrsnim efektom iznenađenja nazvao mozaik koji je izradio zagrebački akademski slikar Mirko Zubak. Riječ je o mozaiku koji je izrađen u čast Majke Božje i svih majki te u spomen na događaj iz 1956. godine, koji je posebno vezan za život obitelji Stipić, Korljan, Šutić i brojnih drugih gračkih obitelji.
Naime, 16. kolovoza 1956., predvođene Matildom Stipić, Jelisavom Korljan i Goritom Šutić Klarić, gračke su žene ustale protiv prosvjednika koji su na cesti pred ulazom u gračku župnu crkvu vrijeđali i kamenovali biskupa Franu Franića. Suprotstavivši se gomili koja je željela spriječiti biskupa da slavi misu i krizma, hrabre gračke žene spriječile su protivnike vjere u ostvarenju njihova nauma.
Zahvaljujući njima, u Gracu su toga dana održane misa i krizma. Iako su iste godine Matilda Stipić i Jelisava Korljan za svoj čin od sudca za prekršaje NOO-a Ploče proglašene krivim, zbog toga im je u veljači 1988. godine papa Ivan Pavao II. dodijelio priznanje »Ključevi sv. Petra« u znak zahvalnosti za obranu vjere. Nekoliko godina kasnije biskup Frane Franić u svojoj je knjizi »Bit ćete mi svjedoci« iz 1996. godine napisao posebnu posvetu obitelji Matilde Stipić koja se danas brižno čuva u Zavičajnoj zbirci Gradac. Mozaik je zavjetni dar Vicka Stipića, sina Matilde Stipić, koji je s njegovom izradom započeo 2019. godine kako bi ispunio zavjet svoje majke Majci Božjoj. »Moja majka Matilda zavitovala se Majci Božjoj da bdije kroz život nada mnom. S Božjom providnošću to se do sada ostvarilo. Živim na najboljoj mogućoj relaciji Gradac – Zagreb. Imam petero dice i 12 unučadi. Šta drugo reć nego da sam sritan čovik! Na tome sam zahvalan mojoj majci. Majka Božja uslišila je njezin zavjet i providila sve što sam u životu želio. Ovim portalom u kamenu želim ostaviti trag zahvale Majci Božjoj, mojoj majci Matildi, Jelisavi Korljan, Goriti Šutić Klarić i svim majkama hraniteljicama naše vjere«, rekao je za Slobodnu Vicko još prilikom dovršetka prve faze projekta prije dvije godine. Ipak, Zubakov grački mozaik, darovan stanovnicima Graca kao zavjetni dar Majci Božjoj i braniteljicama vjere, izazvao je podijeljene reakcije. Unatoč mišljenju rijetkih pojedinaca da je riječ o neadekvatnu mjestu za izradu mozaika, većina mještana slaže se da je riječ o daru na kojem treba biti zahvalan i koji nosi snažne poruke. S jedne strane o izvršavanju obećanja danoga Bogu, a s druge strane o važnosti čuvanja ženske baštine maloga mjesta.
Mala mjesta bilježe još jedan fenomen jer se u posljednje vrijeme stranci i domaći doseljavaju u gradove i gradiće uz obalu i otoke. Postoje mjesta koja odskaču po dvostruko većem broju doseljenoga stanovništva nego odseljenoga. Među njima su Novalja, Preko na Ugljanu, općina Vrsi kod Zadra, općina Klis i Podstrana kod Splita, Supetar na Braču, otoci Pašman i Vis te mali istarski gradovi Buzet, Medulin i Rovinj. I kontinentalna općina Plitvička jezera sa 3694 stanovnika lani je pozitivno odskakala sa 394 doseljenih, a iz nje se iselilo samo 116 osoba. Manja mjesta uz obalu, općine i gradovi nisu središta dolaska stranih radnika, poput Zagreba i gradova u Istri, nego pokazatelj da se u njih doseljava strano stanovništvo koje je kupilo nekretnine te povratnici iz inozemstva. Podatci Državnoga zavoda za statistiku o doseljenom i odseljenom stanovništvu po gradovima i općinama za 2022. pokazuju da Požega, Slavonski Brod, Virovitica, Sisak, Bjelovar i Koprivnica i dalje gube stanovništvo i imaju više iseljenika od doseljenika. Osnovna je zakonitost migracija da obalni prostori imaju pozitivne migracijske bilance i to će biti sve više izraženo, a zaobalni i unutrašnji imaju negativne bilance i unutrašnjih i vanjskih doseljavanja. Demograf Stjepan Šterc protumačio je da u priobalna mjesta dolazi starija europska populacija i hrvatski povratnici iseljenici. I Split je imao negativnu migracijsku bilancu (-88), no polovica odseljenih od 4052 njih odselila se u drugi grad i općinu u svojoj županiji. Preostalih 14 županijskih središta imalo je lani više doseljenih od odseljenih, no neki su se gradovi jedva dokopali pozitivne bilance poput Karlovca (+28) i Vukovara (+71), a drugi poput Zadra s gotovo tisuću više doseljenih odskaču. U apsolutnim brojevima Zagreb prednjači po većem broju doseljenih od odseljenih (+3980), no u Zagrebu je i najviše stranih radnika. Međutim iz Zagreba se najviše ljudi iseljava, lani njih 20 342, a doselile su se 24 322 osobe, zapisala je u tekstu Večernjega lista Dijana Jurasić.
