Kip Crne Madone iz svetišta Majke Božje Bistričke iz 15. stoljeća, ovaj put u obličju umanjene plastične replike, ponovno je probudio vjeru u čudotvorni blagoslov i pomoć. Naime, upravo je taj predmet jedini ostao netaknut usred velikoga požara koji je u utorak 13. listopada zahvatio prostorije tzv. gospodarskih zgrada u dvorištu Nacionalnoga marijanskoga svetišta u Mariji Bistrici. Unatoč visokoj temperaturi te spaljenoj mikseti, televizijskom i radijskom prijamniku u prostoriji u kojoj se nalazi tehnička oprema za praćenje misa u crkvi na otvorenom bl. Alojzija Stepinca, taj je plastični kip pronađen očuvan na zgarištu.
Naime, požar je izbio nešto prije tri sata u noći na tzv. gospodarskim zgradama, a riječ je o kulturnom dobru koje je zaštićeno i kao povijesna cjelina. Na teren su, odmah po pozivu rektora svetišta i bistričkoga župnika Domagoja Matoševića koji je prvi primijetio požar, izišli članovi Zagorske javne vatrogasne postrojbe iz Zaboka i Marije Bistrice, kao i pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih društava iz Marije Bistrice, Tugonice – Podgrađa, Laza te Bedekovčine. U intervenciji je sudjelovalo više od 30 vatrogasaca sa sedam vozila. Iako se vatra brzo širila, već oko 3.30 sati požar je lokaliziran, a u potpunosti je ugašen tek šest sati nakon što je primijećeno širenje vatre. Izgorjelo je kompletno krovište istočnoga dijela kompleksa te većina krovišta s južne strane. Sve su prostorije u potpunosti ili većim dijelom uništene, izvijestili su iz svetišta te istaknuli da nije bilo unesrećenih te nije stradao ni jedan sakralni objekt, nego je nastala samo materijalna šteta na popratnim objektima. U opožarenom prostoru nalazili su se dvorana za pastoralne susrete mladih, prostorija za razglas crkve na otvorenom, alatnica sa spremištem, prihvatilište hodočasnika, dvorana za probe zbora, prostorije župnoga Caritasa te katehetska dvorana.
»Ovaj događaj, iako je zabrinuo mnoge hodočasnike, ne će utjecati na hodočašća u Mariji Bistrici. Do kraja hodočasničke godine preostala su još dva okupljanja: susret štovatelja Božjega milosrđa 17. listopada i misa zahvalnica 25. listopada i oni će se odvijati kako je planirano«, rekao je rektor Matošević za Glas Koncila te istaknuo i da se pastoralne aktivnosti nastavljaju prema ustaljenom rasporedu. »Zahvaljujemo vatrogascima i policiji na brzoj i stručnoj intervenciji. Vjerujemo da je zagovorom i zaštitom nebeske Majke izbjegnuta još veća šteta«, rekao je rektor Matošević, a odmah su u prijepodnevnim satima došli vidjeti zgarište u svetištu pomoćni biskup zagrebački mons. Mijo Gorski i nadbiskupijski ekonom Tomica Šestak te su svećenicima, časnim sestrama, vjernicima i hodočasnicima u župi i svetištu prenijeli pozdrav i potporu zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića.
Kako su nam rekli u Konzervatorskom odjelu u Krapini, te gospodarske zgrade nisu beznačajne u povijesno-kulturnom smislu kako bi se na prvi pogled moglo činiti jer cijeli gospodarski sklop uz svetište ima ambijentalnu vrijednost. Zgrade su izgrađene u vrijeme župnikovanja Mirka Tumpića (1849. – 1874.), a nastale su na području dotadašnjega gospodarskoga prostora formiranoga u drugoj polovici 18. stoljeća. »Izgrađene su prešnica, dugačke štale, štagalj i svinjci. Izvorno četiri ugaone kule bile su zadržane, a portal koji se nekada nalazio na južnoj strani dvorišta premješten je na zapadni zid, gdje se nalazi i danas. Riječ je o značajnom građevinskom zahvatu kojim taj prostor poprima izgled kakav je u osnovi očuvan do danas, osim jedne kule koja je uklonjena, a nalazila se na mjestu kasnije Planićeve dogradnje«, rekla je za Glas Koncila pročelnica Konzervatorskoga odjela u Krapini mr. Lana Križaj. Takva je situacija dokumentirana nacrtom koji je izrađen neposredno prije Bolléove intervencije 1879. godine. Starija, zapadna zgrada tzv. gospodarskoga dijela očuvala je karakterističan barokni volumen s visokim i strmim krovištem te svodovima tipa čeških kapa u prizemlju – koje u požaru nije u potpunosti uništeno. Istočna je pak strana tijekom proteklih desetljeća doživjela niz preinaka – promjena veličine i formata prozorskih otvora, izmjena stolarije, a ona je prošla i lošije u požaru.
