Uz prepoznatljiva sajamska događanja, božićno i adventsko vrijeme na krakovskom je Glavnom trgu nezamislivo bez jednoga vrlo upečatljiva detalja – jaslica. No nisu to »obični« prikazi Isusova rođenja, na koji je još od sv. Franje Asiškoga naviknuta većina zapadnoga kršćanstva…
Krakovske bi se jaslice – »szopke« (šopke) – mogle opisati kao minikatedrale koje u svom središtu imaju prikaz Isusova rođenja i svete Obitelji. Obično se izrađuju u visini između pola metra i osamdesetak centimetara te u širini od četrdesetak centimetara. Izrađene su od različitih materijala – drva, kartona, stiropora – te su oblijepljene aluminijskim folijama, ukrasnim papirima i drugim svjetlucajućim materijalima, čime se postiže dojam njihova sjaja i šarolikosti. Čini se da u njihovoj izradi nije »zabranjena« upotreba ni jedne boje, što ih čini dodatno upečatljivima i još neobičnijima. No prava »igra« prilikom izrade jaslica događa se u odabiru građevinskih elemenata koji će činiti njihovu konstrukciju. Naime, krakovske jaslice moraju imati najmanje jedan zvonik u svojoj konstrukciji. Stoga kao česta inspiracija graditeljima jaslica služi krakovska bazilika Djevice Marije ili pak glasoviti dvorac Wawel i katedrala sv. Stanislawa i Vaclava koja se nalazi unutar njegovih dojmljivih zidina. Nadalje, zvonici krakovskih jaslica umjesto križeva trebaju imati zastave, pa se tako na njihove vrhove postavlja prepoznatljivi bijeli orao koji se nalazi u poljskom grbu ili pak grb grada Krakova koji prikazuje zid s tri tornja koji u svom podnožju ima otvorena vrata. A među poznatim gradskim vratima u krakovskim se jaslicama često javlja motiv vrata sv. Florijana, koja su vrlo slična zagrebačkim Kamenitim vratima.
Krakovske su jaslice neobične i po tome što se uz likove malenoga Isusa, Djevice Marije i sv. Josipa među figurama koje dolaze obići Spasitelja nalaze i neki likovi iz poljske povijesti, poput pape Ivana Pavla II., pisca Czeslawa Milosza ili pak vođe pokreta »Solidarnost« Lecha Walese. Ljepota krakovskih jaslica jest i u činjenici da ih izrađuju amaterski umjetnici, koji svoje rukotvorine u danima došašća poslože na najfrekventnijem mjestu na krakovskom Glavnom trgu – podno kipa Adama Mickiewicza, najvećega poljskoga književnika iz razdoblja 19. stoljeća i epohe romantizma. »Otvaranje« jaslica obično se događa prvoga četvrtka u prosincu, a njihova prisutnost na Glavnom trgu traje sve do veljače, za što se brine krakovski Povijesni muzej. Pokazivanje jaslica uključuje i notu nadmetanja. Naime, svake se godine među izloženim jaslicama na Glavnom trgu biraju najljepše. Tradicija izrade jaslica u Krakovu prenosi se s generacije na generaciju, no u prigodi njihove izložbe na središnjem krakovskom trgu i turisti se mogu uključiti u radionice njihove izrade.
U 19. stoljeću u Krakovu je živa bila tradicija nošenja jaslica od kuće do kuće uz pjevanje božićnih pjesama, a isprva su ih izrađivali lokalni građevinari, zidari, drvodjelci i drugi obrtnici kao način zarade dodanoga novca u vrijeme zime, kada se nije toliko trgovalo. No 18. i 19. stoljeće bilo je i vrlo teško razdoblje poljske povijesti, kada su se događale zloglasne diobe teritorija Poljske između Pruske, Habsburške Monarhije i Ruskoga Carstva. Stranim silama, jasno, nije se sviđala izvorno poljska božićna tradicija pa su krakovske jaslice teško dobivale »pravo javnosti«. Tradicija je oživjela nakon Prvoga svjetskoga rata, kada je Poljska vratila državnu neovisnost. Isprva su krakovske jaslice naširoko prodavane kao posebni suveniri, a krakovske su gradske vlasti 1937. godine, da bi tradicija izrade jaslica dodano zaživjela, organizirale i izbor najljepših jaslica. U vrijeme Drugoga svjetskoga rata krakovske su jaslice umjesto na Glavnom trgu bile u podrumima i skloništima. Tradicija izrade šarolikih jaslica održala se i usprkos gotovo polustoljetnoj komunističkoj vlasti, a pravo priznanje svim majstorima njihove izrade došlo je 2018. godine, kada su krakovske jaslice stavljene na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Došavši na važan popis, krakovske su jaslice »osvojile« svijet.
