Po posjedovanju relikvija povezanih s mukom i smrću raspetoga Isusa Krista na križu Providnost je obilno darovala Hrvatsku, »uz bok« unikatnih, dva tisućljeća postojanih kršćanskih svetinja u Italiji i Francuskoj, izravno i osobno povezanih s osobom Isusa Krista u vrijeme njegove muke za spas svijeta. Široj javnosti gotovo uopće nije poznato da se u Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti (SICU) Zadar nalazi relikvija svetoga Križa i Spužve. To je djelić iz spužve koja je bila umočena u ocat i žuč i primaknuta Kristovim ustima dok je bio raspet na križu.
U Svetom pismu spužva se spominje u sljedećem kontekstu. Kada je Isus rekao apostolu Ivanu da uzme Mariju k sebi za majku, evanđelist Ivan piše: »Nakon toga, kako je Isus znao da je sve dovršeno, da bi se ispunilo Pismo, reče: ‘Žedan sam.’ A ondje je stajala posuda puna octa. I natakoše na izopovu trsku spužvu natopljenu octom pa je primakoše njegovim ustima« (Iv 19, 28-29).
O relikvijama koje Hrvatsku i Zadar na svjetskoj karti stavljaju na istaknuto mjesto govori doc. dr. Ana Jordan Knežević, kustosica Stalne izložbe crkvene umjetnosti (SICU) Zadar»Posuda od kristala sa spužvastim dijelom«
Nisu poznate povijesne okolnosti kako je relikvija svetoga Križa i Spužve došla u Zadar i u katedralu, ali povjesničari kroz stoljeća prenose informaciju o njezinu postojanju. Prema arhivu i povijesnim podatcima, sigurno je relikvija svetog Križa i Spužve pripadala riznici katedrale sv. Stošije u Zadru i spominje se u najranijem, prvom popisu inventara riznice relikvija zadarske katedrale, iz 1427. godine. Zadarska katedrala ne raspolaže Autenticom za tu relikviju, ali u najranijem popisu njezine riznice iz 15. st. na latinskom piše: »Item tabernaculum vnum de Cristalo cum parte Spongie domini nostri Iesu Christi laboratum argenteo in Aureato cum Aliquo foramine.« U prijevodu: »Također posuda od kristala sa spužvastim dijelom obrađenim u srebru u zlatu s nekom rupom.«
»Inventar zadarske riznice bio je vrlo bogat. Rijetko koji grad ima toliko sačuvanih srednjovjekovnih relikvijara, kao što ima katedrala sv. Stošije. Kako su crkve rasle, gradile se, katedrale su morale imati osobito vrijedne relikvije, tim više što Zadar, zbog svoje povijesti, nije imao svoje svetce zaštitnike i kult čašćenja mučenika od početka postojanja grada. Kako su od 7. st. u Zadar dolazile relikvije svetih Krševana, Zoila, u 9. stoljeću sv. Stošije, katedrale su morale imati veći broj relikvija zbog razvijanja kulta kršćanstva«, kaže doc. dr. Ana Jordan Knežević, kustosica SICU-a.
Nalaz Helene Carigradske
Prema predaji, svetu je Spužvu na jeruzalemskoj Golgoti pronašla Helena Carigradska. Sv. Grgur iz Toursa i jeruzalemski patrijarh Sofronije potvrdili su da je sveta Spužva bila štovana u Jeruzalemu i da se nalazila u crkvi svetoga Groba. »Sveta Spužva jedan je od predmeta vezanih uz Kristovu muku. Nakon umakanja u ocat ponuđena je Isusu na križu te svojim značenjem odskače od svih drugih relikvija u SICU-u. Sveta Spužva pronađena je u 4. st. i čuvana u crkvi svetoga Groba u Jeruzalemu.
Tijekom perzijske invazije na Jeruzalem sveta Spužva završila je u Carigradu, gdje ju je kupio francuski kralj Luj IX. (13. st., ujedno kanonizirani svetac Katoličke Crkve) i smjestio u Sainte-Chapelle (Sveta kapela) u Parizu. Tijekom Francuske revolucije dio te spužve završio je u pariškoj katedrali Notre Dame i u Nacionalnoj knjižnici Francuske, a dio se čuva u bazilici sv. Ivana Lateranskoga te u bazilici svete Marije Velike u Rimu, odakle je vjerojatno stigla u Zadar«, istaknula je dr. Knežević. Istaknuvši dragocjenost i čudesnost činjenice da je ta relikvija postojana više od 2000 godina, kustosica poručuje kako je treba, kao i sve relikvije svetaca, čuvati s osobitom pažnjom i odgovornošću.
Relikvijar kojemu su se i komunisti divili
Relikvijar svetoga Križa i Spužve ima status kulturnoga dobra. U Zadru se nalazi već sedam stoljeća i očuvan je unatoč svim teškim povijesnim nedaćama i stradanjima Zadra. »Relikvijar svetoga Križa i Spužve datiran je oko 1400. godine. Jedan je od najsvečanijih i najljepše obrađenih relikvijara, vrlo kvalitetan i jako važan, koji se uvijek spominjao u kasnijim prijepisima inventara. Po svojoj povijesno-umjetničkoj vrijednosti to je jedan od najznačajnijih relikvijara u stalnom postavu SICU-a. Toliko je vrijedan i reprezentativan da je detalj toga relikvijara i Miroslav Krleža stavio na korice publikacije Prve izložbe SICU-a u Zagrebu 1951. godine«, kaže dr. Knežević. Smatra da bi tu relikviju trebalo više valorizirati i učiniti poznatijom među narodom, promicati informaciju o njezinu postojanju u SICU-u Zadar, odnosno u Hrvatskoj, jer je raritet dragocjen u svjetskim razmjerima.
»To je veličanstveno«
»To je veličanstveno«Relikvijar svetoga Križa i Spužve izrađen je od gorskoga kristala i srebra s pozlatom i dragim kamenjem. »Na podnožju relikvijara u obliku gotičke rozete nalaze se lijevana četiri zmaja čije su glave okrenute prema promatraču. Repovi zmajeva podupiru kristalnu dršku s reljefima lovaca na konjima. U zoni oko drške nalazi se vrlo važan natpis na latinskom: ‘Hic e(st) Spongia cv(m) qua potat(us) fvit i(n) patibvlo crvcis.’ U prijevodu: ‘Ovo je spužva kojom je pio na križu.’ To je veličanstveno. Iznad toga su cvjetovi izvijenoga lišća u čijim su čaškama dragulji te je prikaz kako na to cvijeće slijeću ptice. Na vrhu relikvijara nalazi se relikvija svete Spužve u gorskom kristalu valjkasta oblika, na kojem je stožasti poklopac. Na vrhu je poklopca gotičko raspelo, prikaz raspetoga Krista«, rekla je dr. Knežević. Ističe da posjetitelji u SICU-u često zastanu ispred toga relikvijara, osobito im je privlačan.
Posjetitelji se i mole
Kustosica i benediktinke kao čuvarice izložbe Zlato i srebro Zadra posjetiteljima istaknu biblijski kontekst te relikvije jer ljudi dolaze u SICU i zbog onoga što relikvija jest, ne samo zbog relikvijara kao umjetničkoga djela u kojem se relikvija nalazi. »Posjetitelji u SICU dolaze i pomoliti se. Potičemo u njima duh kršćanske vjere jer mnogima je dolazak u SICU i duhovno, religiozno iskustvo, ne samo posjet i razgledavanje sakralnih umjetnina u kulturnom smislu«, rekla je dr. Knežević.
Kustosica kaže da je relikvijar (visine 41,5 cm, promjera 23 cm) vjerojatno izrađen u mletačkoj radionici jer slični relikvijari nalaze se u crkvi sv. Lorenza u Firenzi te relikvijar sv. Jurja u riznici bazilike sv. Marka u Veneciji. »To su vrhunski radovi. U SICU-u imamo još relikvijara koji imaju gorski kristal, kao relikvijar Nevine djece ili relikvijar Križa i stupa bičevanja. Unutar njegova staklenoga cilindra vrpca je s natpisom: »Collona Flagelationis« – Stup bičevanja. Taj relikvijar iz 16. st. prvotno je pripadao samostanu klarisa sv. Nikole u Zadru, koji je ukinut 1798. godine, pa je relikvijar prenesen u inventar benediktinskoga samostana sv. Marije. I taj je relikvijar bogato ukrašen u raznim tehnikama od zlata i srebra, na čijem je vrhu raspelo, a u kristalnom cilindru nalazi se komad križa«, opisuje kustosica Knežević.
Od trna do križa
Zadnjih godina obnovljeno je javno čašćenje i u javnosti se afirmiralo postojanje relikvije svetoga Trna u Pagu – trna iz krune koja je bila na Isusovoj glavi za vrijeme njegova križnoga puta u Jeruzalemu i smrti na križu. Relikviju (iz) Isusove trnove krune imaju još samo pariška katedrala Notre Dame i bazilika u Rimu.
Postojanje relikvija povezanih s Isusovom mukom i smrću, poput svetoga Trna u Pagu te svetoga Križa i Spužve i Stupa bičevanja u Zadru, pozicionira Hrvatsku na razinu velikih sakralnih i kultnih prijestolnica, poput Rima i Pariza.
Kustosica Knežević potiče i želja joj je da se netko i stručno počne baviti istraživanjem prijenosa relikvija svetoga Križa i Spužve i Stupa bičevanja u Zadar te da se izda publikacija u kojoj bi se sabrao i stručno valorizirao cjelokupni povijesni kontekst kulta relikvija povezanih s Isusovom mukom u Zadru, u kojem se stoljećima čuvaju sakralne dragocjenosti i svetinje koje imaju rijetke države svijeta. To govori o snažnoj kršćanskoj tradiciji, pologu katoličke vjere obogaćenu i kultom čašćenja relikvija prvoga stupnja te važnosti drevne zadarske Crkve i po materijalnim tragovima koje je svojim tijelom i božanskim duhom, u mučeničkom hodu prema svojemu i našemu Uskrsu, posvetio sâm Isus Krist, Otkupitelj čovjeka.
