Za vrijeme blagdana valjda cijeli svijet bruji o slavlju u krugu obitelji i darovima te preko oglašivačke industrije pokazuje idealiziranu sliku toga kako bi blagdane trebalo provesti. To, s obzirom na životne okolnosti, za mnoge nije realna ni moguća slika blagdana. Štoviše, mnogi se za vrijeme blagdana čak osjećaju usamljeno i depresivno. Vjernici dobro znaju koji je smisao blagdana te da je u središtu Božića otajstvo Isusova rođenja. No mimo vjerskoga života Božić nosi i snažnu društvenu dimenziju.
Psihologinja Hana Hrpka novinarki Ani Špoljarić za Jutarnji list, odgovarajući na pitanja o napetostima koje prati blagdansko vrijeme, rekla je da svima može pomoći druženje članova obitelji, to jest zajedničko vrijeme, sudjelovanje u zajedničkim aktivnostima – od zajedničkoga pospremanja i ukrašavanja stana do pečenja kolača, igranja društvenih igara, druženja s rodbinom i obiteljskim prijateljima. Ako bi se pitala djeca, ali i mladi, oni bi upravo tako najradije proveli blagdane i više bi se tomu veselili nego bilo kojemu skupomu daru ispod bora – rekla je psihologinja. Stoga ako roditelji traže inspiraciju za poklon ispod bora, neka to bude jedna društvena igra koju će svi zajedno igrati satima, poručila je. Evo još nekoliko njezinih savjeta: roditelji trebaju pokazati interes za djetetovu svakodnevicu – interese i aktivnosti koje vesele djecu, ne samo za školu i ocjene, jer tako pokazuju da je dijete više od zadaća i ocjena. Pokazivanjem interesa i osluškivanjem djeteta stvara se odnos povjerenja i bliskosti te baza da će se dijete ili mlada osoba obratiti roditeljima za pomoć i potporu, stoji, među ostalim, u tekstu.
U Hrvatskoj je trenutačno u upotrebi između 300 i 500 robotskih jedinica, a interes za robote raste. Ne zna se točan broj tvrtki koje su ih ugradile u svoje pogone, no oko 150 hrvatskih poduzeća uključeno je u proizvodnju robota, njihov razvoj i primjenu robotskih tehnologija, od autonomnih mobilnih robota i kompleksnih robotskih sustava do specijalnih robota za nuklearnu medicinu. Naime, prema podatcima Fine, 2022. u robotici su bila aktivna 152 poduzetnika koja su zapošljavala oko 2140 ljudi. Ostvarili su više od 250 milijuna eura prihoda, čak 45 posto od izvoza, i gotovo 30 milijuna eura dobiti. U Ministarstvu gospodarstva i održivoga razvoja sastavili su katalog sa 18 poduzeća koja su, napominju, nositelji inovacija u području robotike u Hrvatskoj. Većina njih bavi se istraživanjem, razvojem i proizvodnjom robota i robotiziranih sustava, a nekoliko je poduzeća iz područja edukacije, certificiranja, testiranja i nadzora. U Hrvatskoj raste interes za uvođenje robota, ponajprije zbog nedostatka stručne radne snage. Najveća je potražnja za robotskim rješenjima u sjeverozapadnom dijelu zemlje. Iako kod zaposlenika ponekad postoji otpor prema uvođenju robota, uglavnom zbog straha, tvrtke najčešće ne pribjegavaju otpuštanjima. Jedan od glavnih izazova s kojima se poslodavci suočavaju pri uvođenju robotskih sustava manjak je kvalificiranih programera i stručnjaka za robotiku. Zbog toga raste potražnja za naprednim robotskim sustavima po principu »ključ u ruke«, ali i za jednostavnijim rješenjima koja zahtijevaju manje složeno programiranje, pojašnjava Ivica Beti za Večernji list.
U međuvremenu raste i broj umirovljenika koji su zaposleni. Na pola radnoga vremena radi ih 33 000, najviše u trgovini. Promatrano prema spolu, najviše rade muškarci, koji čine većinu zaposlenih umirovljenika, njih 21 505… Umirovljenici se najčešće zapošljavaju u djelatnostima trgovine na veliko i malo te popravka motornih vozila i motocikala, gdje ih radi 5568. Slijede prerađivačka industrija, stručne znanstvene i tehničke djelatnosti, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, građevinarstvo te prijevoz i skladištenje. Najviše je zaposlenih umirovljenika u Zagrebu, 9508, a slijede Splitsko-dalmatinska županija sa 3636 zaposlenih umirovljenika te Primorsko-goranska, Istarska i Zagrebačka. U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje ističu da ne postoji zakonsko ograničenje dobi do koje umirovljenici mogu raditi, a oni koji su stekli najmanje godinu dodatnoga staža, odnosno ako su dvije godine radili pola radnoga vremena, imaju pravo podnijeti zahtjev za ponovno određivanje mirovine. Dulji ostanak u svijetu rada potiče se tako da se osiguranicima nakon propisane dobi za starosnu mirovinu i 35 godina staža polazni faktor za određivanje mirovine povećava za 0,45 posto za svaki mjesec duljega rada, a najviše za pet godina. To znači da se mirovina može uvećati za maksimalno 27 posto ako netko radi dodatnih pet godina do 70. godine. Među onima koji se zapošljavaju nakon umirovljenja je i 6901 korisnik prijevremene mirovine, piše Jutarnji list.
