Eurobarometar u novom istraživanju pokazao je da cijelu Europu potresa strah od siromaštva, s podatcima da je u svakoj državi članici EU-a najmanje sedam od deset ispitanika zabrinuto zbog sve većih troškova života. O tome je u Slobodnoj Dalmaciji pisala Ljubica Vuko.
Najviše zabrinutih je u Grčkoj (100 %), Cipru (99 %), Italiji i Portugalu (98 %), a u Hrvatskoj – 91 posto. Ukupno gledano, rastući troškovi života najveća su briga za 93 posto Europljana. Istodobno građani i dalje izražavaju snažnu potporu EU-u i očekuju da Unija nastavi raditi na rješenjima za ublažavanje učinaka kriza. Rast cijena, primjerice energije i hrane, osjeti se u svim sociodemografskim kategorijama kao što su spol i dob te u svim obrazovnim i društvenim i profesionalnim skupinama. Druga briga koju građani EU-a najčešće spominju jest prijetnja od siromaštva i socijalne isključenosti (82 %), a u Hrvatskoj to smatra 87 posto ispitanika. Slijede klimatske promjene i širenje rata u Ukrajini na druge zemlje (81 %).
Kada je u pitanju rješavanje krize rastućih troškova života, građani zasad nisu zadovoljni poduzetim mjerama ni na nacionalnoj ni na razini EU-a. Samo trećina Europljana izražava zadovoljstvo mjerama koje su poduzele njihove nacionalne vlade ili Europska unija. U Hrvatskoj 72 posto ispitanika nije zadovoljno mjerama na nacionalnoj razini vezano uz rješavanje rastućih životnih troškova, a mjerama na razini EU-a nije zadovoljno 62 posto građana… Gotovo polovica stanovništva EU-a (46 posto) navodi da se njihov životni standard već pogoršao od posljedica pandemije COVID-19, ruskoga agresorskoga rata u Ukrajini i krize zbog rasta životnih troškova. Građani su zabrinuti zbog sve većih troškova života, što je razumljivo; sve više obitelji jedva spaja kraj s krajem. Građani žele da se Europski parlament usredotoči na borbu protiv siromaštva. Javno zdravlje i dalje je važno za mnoge građane, njih 34 posto, kao i daljnje djelovanje protiv klimatskih promjena (31 %).
Visoko je na ljestvici i potpora gospodarstvu i otvaranju novih radnih mjesta (31 %), a za hrvatske građane to je najvažnija tema (42 %). Ispitanici u Hrvatskoj potom navode borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti (40 %), a treće mjesto zauzima javno zdravlje (31 %).
U Hrvatskoj 55 posto ispitanika smatra članstvo svoje zemlje u EU-u važnim, a 80 posto smatra da je Hrvatska ostvarila koristi od članstva. Za hrvatske ispitanike nove mogućnosti zapošljavanja najveća su prednost članstva Hrvatske u Uniji (51 %). Zatim navode doprinos održavanju mira i jačanju sigurnosti (34 %), a na trećem mjestu su doprinos gospodarskomu rastu zemlje (32 %) i poboljšanje životnoga standarda (također 32 %).
Na drugoj strani svijeta pak, u Australiji, bore se s dodatnim izazovima. Nitko se nije nadao da će se vratiti pisanje ispita olovkom, a to su učinila australska sveučilišta. Studenti su varali na ispitima koristeći se softverom umjetne inteligencije pod nazivom ChatGPT koji kreira uvjerljiv odgovor o bilo kojoj temi, navodi Karla Junčić za Jutarnji list. Sveučilišta u Australiji promijenit će u 2023. način na koji provode ispite i ocjenjuju te se vratiti na »staromodne« metode rješavanja uz olovku i papir ili usmeno ispitivanje. U članku se ističe da su neki studenti već uhvaćeni i u upotrebi softvera koji generira uvjerljiv odgovor o bilo kojoj temi. Softver koji je kreirala kampanja OpenAi obuhvaćen je na milijunima podataka uključujući velik broj knjiga, ali pokazalo se da njegovi odgovori zahtijevaju provjeru činjenica. Već je zabranjen na svim uređajima u državnim školama u New Yorku zbog mogućega negativnoga utjecaja na učenje i opasnosti plagiranja. Sveučilišni profesori u Australiji zabrinuti su jer ChatGPT i slične tehnologije pružaju brz i vjerodostojan odgovor te otežavaju rad softvera koji provjeravaju plagijate. Zbog toga je osam vodećih australskih sveučilišta poručilo da će revidirati način ocjenjivanja. Voditelj inicijative Matthew Brown rekao je da će revidiranje načina uključivati »veću upotrebu ispita i testova koji uključuju olovku i papir«, prenio je The Guardian. No svjesni su da potpuna zabrana upotrebe umjetne inteligencije za sveučilišta nije rješenje. Sveučilište u Sydneyju spominje generiranje sadržaja upotrebom umjetne inteligencije kao varanje. Istodobno poručuje da umjetna inteligencija može biti koristan alat za učenje. »Stoga moramo naučiti naše studente kako da se koriste na legitiman način«, rekli su. Australsko nacionalno sveučilište poručilo je da će uvesti više usmenih prezentacija i osloniti se na ocjenjivanje terenskoga rada i laboratorijskih aktivnosti. Toby Walsh, profesor umjetne inteligencije na sveučilištu New South Wales, rekao je da su nastavnici bili na kriznim sastancima kako bi odlučili kako ocjenjivati u novoj godini. Tehnologija, smatra, ima potencijal za inovacije u obrazovnom sektoru. »Učitelji mrze ocjenjivanje eseja, a tehnologija se uz prikladne upute može koristiti za ocjenjivanje i davanje povratnih informacija za koje učitelji ne bi imali vremena«, kaže. Sa sveučilišta Flinders, jednoga od prvih u Australiji koja su uvela mjere protiv računalnoga varanja, potvrdili su da im je »umjesto zabrane« cilj pomoći osoblju i studentima da se koriste digitalnim alatima kao »potporom učenju«.
