Nedavno je provedeno istraživanje o ostatcima pesticida u voću i povrću koje konzumiraju stanovnici Europske unije. Rezultati pokazuju da je u posljednjih deset godina znatno povećana količina agrokemikalija koje se nalaze u prehrambenim proizvodima. Istraživanje je provela europska organizacija »PAN Europe«, koja okuplja mnogobrojna društva, udruge (uključujući hrvatske) i stručnjake. Autori izvještaja »Zabranjeno voće« koristili su se podatcima mjerenja mjerodavnih europskih institucija.
Gomilanje pesticida u voću i povrću štetno je za ljude i okoliš te se protivi vrijedećim zakonima i strategijama. Sve su države članice Europske unije obvezne ukidati pesticide koji se nalaze na popisu vrlo štetnih tvari. Godine 2009. uredbom (EZ) br. 1107/2009 uvedena je kategorija tvari poznatih kao kandidati za zamjenu. To su posebno štetne agrokemikalije, koje bi do 2030. godine trebale nestati s europskih polja i stolova. Najnovije brojke govore upravo suprotno – sve ih je više na meniju Europljana.
Trend pojačane kemikalizacije plodova prirode u suprotnosti je s europskim »Zelenim planom« i europskom strategijom »Od polja do stola«.
U skupini kandidata za zamjenu nalazi se 55 pesticida, a posebno se ističe tucet zloglasnih kemikalija, među kojima su tebukonazol, klorotoluron, hidroksikinolin… To su kancerogene tvari, hormonski otrovi, neurotoksini i reprotoksini, koji se nakupljaju u okolišu, u životinjskim organima… Umjesto eliminacije s polja i stola, njihova se prisutnost u prehrambenom lancu povećava. Prije deset godina samo je 4 posto kivija uzgojenoga u Europi bilo onečišćenom kandidatima za zamjenu. Danas je taj udio narastao na 32 posto. Dakle, svaki treći kivi sadrži vrlo štetne pesticide. Isto vrijedi za jabuke: u posljednjih deset godina udio kemijski onečišćenih jabuka povećan je dvostruko – sa 16 posto na današnjih 34 posto.
Kako bi izbjegli preveliku (ili zabranjenu) količinu pojedinoga pesticida u hrani, uzgajivači voća ili povrća rabe kombinacije više različitih pesticida po načelu »od svakoga pomalo«. Time se hrana onečišćuje smjesom pesticida, koktelom kemikalija o čijem biološkom učinku znanost nema dovoljno podataka. Time se ljudi i okoliš ne izlažu jednoj vrsti pesticida, nego čitavu spektru štetnih tvari. Ono što je dobro poznato u farmaceutskim ljekarnama, da su mnoge kombinacije i interakcije lijekova rizične, u poljoprivrednim se ljekarnama, čini se, zanemaruje.
U posljednjih se deset godina učestalost uporabe dvaju ili više pesticida gotovo udvostručila. Kolekcija pesticida bačenih na biljku ponekad se sastoji od pet, čak i šest različitih kemikalija. To samo pokazuje da agrokemijska industrija ne planira odustati od proizvodnje i profita koji donosi prodaja i uporaba kemijskih zaštitnih sredstava. Prije deset godina 6,4 posto voća bilo je »obogaćeno« s dva ili više pesticida, a danas je taj udio veći od 10 posto.
Srećom, ni u jednom odabranom primjeru PAN-ova izvještaja »Zabranjeno voće« Hrvatska se ne nalazi u vrhu zemalja s najvećim udjelom pesticida u voću ili povrću. Ipak, hrvatski proizvođači slijede primjer ostalih i svake godine troše sve više agrokemijskih sredstava. Ministarstvo poljoprivrede i dalje produljuje odobrenja za uporabu kandidata za zamjenu, uključujući najotrovnije pesticide iz skupine »dvanaestorice žigosanih«.
Najbolji primjer da odgovorni u Europskoj uniji odugovlače sa zabranama štetnih pesticida jest nedavna odluka Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) da odustaje od najavljenoga znanstvenoga mišljenja o glifozatu. Negativnim mišljenjem bila bi okončana tržišna sudbina toga najupotrebljavanijega herbicida na svijetu. No zbog političkih kompromisa i agroindustrijskoga lobiranja glifozat ostaje na poljima. Prema izjavama predstavnika EFSA-e – još najmanje godinu dana. U tom će vremenu kancerogeni glifozat ostati na putu »od polja do stola«.
