Zabrinjavajuće je da je Hrvatska iznad prosjeka Europske unije po upotrebi kokaina, kanabisa i amfetamina. U deset godina utrostručio se broj ovisnika o kokainu u Hrvatskoj i pitanje je vremena kada će se među ovisnicima u Hrvatskoj pojaviti fentanil, droga 50 puta snažnija od heroina, rekao je Željko Petković iz Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo. Goranka Jureško u Jutarnjem listu prenijela je što je taj stručnjak rekao, a među ostalim i to da se u Afganistanu uništavaju zalihe heroina pa se može očekivati da će doći do »zamjene« na narkotržištu. Nema ni ksilazina, inače sredstva za omamljivanje životinja, koji se na narkotržištu nedavno pojavio u Velikoj Britaniji i od kojega je u Italiji nedavno umrla jedna osoba. Na tematskoj sjednici o suzbijanju zloporabe droga na kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva pravosuđa i uprave, Ministarstva unutarnjih poslova, državnoga odvjetništva i pravosudne akademije čulo se da je u Hrvatskoj svaka četvrta osoba tijekom života uzimala neku drogu, najčešće kanabis.
Među ovisnicima najviše raste uzimanje kokaina. Broj ovisnika o toj se drogi u Zagrebu u istom razdoblju utrostručio, pokazala je analiza otpadnih voda u 82 grada u EU-u. Stručnjaci ističu da svake godine u EU-u od predoziranja umre više od 5000 osoba, a povećava se i broj HIV infekcija i obolijevanja od AIDS-a.
Premda se u Europi maksimalno pokušava smanjiti krijumčarenje droge, tržište je vrlo razgranato, posebice zbog tajnih laboratorija diljem Europe u kojima se proizvodi sintetska droga. Lani je otkriveno čak 48 vrsta novih narkotika. U Hrvatskoj je, primjerice, prošle godine bilo čak 10 500 zapljena droga, oduzeto je 740 kg kokaina i 6 tona kanabisa. Oko 70 posto zapljena odnosi se na kanabis. Droga nije samo problem u Hrvatskoj, nego u cijeloj Europi, a u zadnjem izvješću Europskoga vijeća stanje je ocijenjeno alarmantnim, upozorio je Dražen Restović, voditelj Službe kriminaliteta droga. Upozorio je na povećan problem s ovisničkom populacijom tijekom turističke sezone kad se organiziraju razni partiji, posebice elektroničke glazbe, gdje su droge vrlo prisutne. Podatci su neumoljivi, a prema njima je Hrvatska iznad prosjeka EU-a po upotrebi kokaina, kanabisa i amfetamina, što znači da je gotovo pola milijuna odraslih konzumiralo neku drogu. Dio ovisnika svakodnevno upotrebljava kanabis ili kokain.
Na skupu su iznesene procjene da je lani u Hrvatskoj među osobama od 15. do 64. godine bilo oko 150 000 korisnika kanabisa, a ako se to usporedi s podatcima od prije desetak godina, njihov je broj udvostručen. Procjenjuju i da je oko 300 tisuća građana Hrvatske probalo marihuanu. Procjenjuje se i da je lani bilo oko 18 posto ili 27 000 ovisnika o kokainu, ali zabrinjava podatak da je oko 72 000 ili 4,8 posto u dobi od 15. do 64. godine probalo kokain.
Smatra se da je Hrvatska ispod prosjeka EU-a i po očekivanom životnom vijeku (78,6 godina), kao i po životu građana u dobru zdravlju, a da je u EU-u životni vijek porastao na 81,5 godina. I to nakon pandemije koja je diljem svijeta, ali i u članicama Europske unije, »skratila« očekivani životni vijek građana. Podatci iz 2023. godine pokazuju da je očekivani životni vijek pri rođenju u EU-u porastao na 81,5 godina, što je dva mjeseca više nego pretpandemijske 2019. Naime, te je godine očekivano trajanje života u Uniji iznosilo 81,3 godine. U 2023. godini u 15 država članica Unije očekivani životni vijek premašio je prosjek EU-a, a najveći životni vijek zabilježen je u Španjolskoj (84 godine), Italiji (83 godine) i Malti (83,6 godina).
Hrvatska je i dalje ispod prosjeka EU-a po očekivanom životnom vijeku koji se sada procjenjuje na 78,6 godina, kao što je ispod prosjeka i po životu građana u dobru zdravlju. Naši građani u dobru zdravlju ne dočekaju ni šezdesetu. To upućuje na to da nije problem samo u (ne)zdravu stilu života, nego i u standardu građana, koji utječe i na zdravlje, te zdravstvenim preventivnim politikama koje na vrijeme ne zahvaćaju ljude sa zdravstvenim problemima. Primjerice najlošije je u Hrvatskoj u 2022. stajala panonska Hrvatska, u kojoj je očekivano trajanje života 76,3 godine, zatim sjeverna Hrvatska sa 77 godina, a najbolje stoji jadranska Hrvatska s očekivanim trajanjem života 78,6 godina te Zagreb sa 79 godina, pojašnjava Dijana Jurasić u Večernjem listu.
