S pojavom koronavirusa SARS-CoV-2 započela je masovna uporaba antiseptika i dezinficijenasa. Prema podatcima američke agencija za zaštitu okoliša (EPA) više od polovice tih kemijskih sredstava čine takozvane kvarterne amonijeve soli (KAS) ili »quats«. To su kemijski spojevi koji su pozitivno nabijeni pa se vežu za negativno nabijene površine bakterija i virusa, a svojim dugačkim lančastim strukturama razaraju membrane i lipidne strukture mikroorganizama. Među najpoznatijima su alkildimetilbenzilamonijev klorid (ADBAC) i didecildimetilamonijev klorid (DDAC).
Površine u javnom prijevozu, školama, vrtićima, restoranima, bolnicama, mljekarama, gradskim parkovima i trgovinama premazuju se ili prskaju niskim dozama kvarternih amonijevih soli, pretvarajući svakodnevni okoliš čovjeka u kemijsku čistionicu. Uporaba tih kemikalija nije novost jer se KAS-ovi već desetljećima rabe za sterilizaciju ruku i opreme prije kirurških operacija, kao prezervativi u obradi drva ili za pripravu očnih kapi. Poznati KAS je i cetilpiridinijev klorid (CPC) koji se nalazi u vodama za ispiranje usta, sprejevima za nos, zubnim pastama, kao surfaktant u deterdžentima i šamponima… Prema tome, izloženost je čovjeka kvarternim amonijevim solima svakodnevna pojava, a posebno će biti izražena tijekom ovogodišnje pandemije.
Njihova biocidna aktivnost otkrivena je još 1935. godine, zbog čega je njemački patolog Gerhard Domagk dobio Nobelovu nagradu. Masovna pojava KAS-ova na tržištu dogodila se mnogo prije znanstvene provjere sigurnosti pa te kemikalije gotovo nitko nije regulirao. Prošlogodišnja vrijednost tih dezinficijenasa iznosila je 964 milijuna dolara. No prava ispitivanja njihovih svojstava započela su tek prije desetak godina. Znanstvenici su otkrili da štetne biološke učinke osim na bakterije i viruse kvarterne amonijeve soli mogu prouzročiti i na stanicama sisavaca.
Terry Hrubec, profesorica na sveučilištu Virginia Tech, predvodi istraživanja koja pokazuju da KAS-ovi izazivaju razvojne i spolne probleme kod eksperimentalnih miševa. Kod mužjaka se znatno smanjuje broj i mobilnost spermija pa prof. Hrubec upozorava: »Ako te kemikalije uzrokuju poremećaje kod miševa, velika je vjerojatnost da neželjeni učinci postoje i kod čovjeka.« Drugi su znanstvenici pokazali da se KAS-ovi ponašaju kao endokrini disruptori, odnosno hormonski otrovi, a Gino Cortopassi, toksikolog s kalifornijskoga sveučilišta u Davisu, istražuje vrlo snažne učinke kvarternih amonijevih soli na djelovanje mitohondrija (Environ. Health Perspect. 2017, 125, 087015) u ljudskim stanicama.
Sva ta istraživanja podsjećaju da antiseptici i dezinficijensi koji sadrže KAS-ove nisu prošli potrebne kontrole prije pojave na tržištu. Iako se nakon primjene, na primjer pri ulasku u trgovinu, samo 10 posto apsorbira kroz kožu u krvotok, znanstvenici su izmjerili da se u gotovo 80 posto ljudi kvarterne amonijeve soli redovito nalaze u krvi i urinu (medRxiv 2020). Libin Xu, biokemičar sa sveučilišta u Washingtonu, tumači rezultate: »Definitivno sam zabrinut. Javnost možda zna da KAS-dezinficijensi ubijaju bakterije i viruse, ali rijetko se govori da na sličan način stradavaju ljudske stanice. Mislim da je potrebno hitno pojasniti naše neznanje o djelovanju kvarternih amonijevih soli.«
Zavod za javno zdravstvo u Kaliforniji prošloga je mjeseca objavio smjernice prema kojima se u školama ne smiju rabiti antiseptici i dezinficijensi koji mogu izazvati astmu, a to uključuje i kvarterne amonijeve soli. To je još jedan prigovor koji pokazuje da pretjerana uporaba biocidnih kemikalija može uzrokovati poremećaje teže od onih koji se žele spriječiti. Posebno bi roditelji trebali biti svjesni opasnosti svakodnevnoga izlaganja djece antisepticima i dezinficijensima. Njihov je učinak na sprječavanje zaraze koronavirusom upitan, a neželjene se zdravstvene posljedice redovitoga dodira s kemijskim »purgativima« sve više otkrivaju i zapisuju u znanstvenoj literaturi.
