Donošenjem izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 119/22) koje se počinju primjenjivati od 1. siječnja uvode se u hrvatski mirovinski sustav neke novosti i određeni popravci koji bi trebali poboljšati položaj hrvatskih umirovljenika. Novost je proširenje prava korisnika starosnih, prijevremenih starosnih i invalidskih mirovina kojim se daje pravo preživjelomu bračnomu partneru da uz svoju osobnu mirovinu ostvaruje i pravo na umanjeni dio obiteljske mirovine.
U čemu je promjena? Prema dosadašnjim propisima korisnik osobne mirovine mogao je birati uživanje ili osobne ili obiteljske mirovine, odnosno izabrati povoljniju. Od 1. siječnja svaki korisnik osobne mirovine, ostvarene po bilo kojem propisu, koji ispunjava uvjete za obiteljsku mirovinu ili ih je ispunjavao ranije ali se nije njima koristio, može zatražiti da mu se uz njegovu osobnu mirovinu prizna i dio obiteljske mirovine (27 %). Dakle, model »ili – ili« zamijenjen je modelom »i – i« (i jednu i drugu).
Proširenje toga prava na dvije mirovine Sabor je jednoglasno prihvatio (123 glasa za, nitko protiv, nitko suzdržan). Mirovinska se populacija razveselila, a neki su političari odmah prisvojili osobne zasluge za taj »novi model« obiteljskih mirovina. Što se tiče prisvajanja zasluga, valja podsjetiti da to nije nikakav novi model obiteljskih mirovina, nego je to bila civilizacijska obveza, koja je davno prije uvedena u Sloveniji i drugim zapadnim državama (Njemačka, Italija, Austrija i dr.). Na tu okolnost, odnosno obvezu priznavanja prava i na dio obiteljske mirovine već je prije desetak godina upozoravano u našem glasilu, ali nije bilo odjeka. Približavanje predizborne godine očito pozitivno djeluje na naše političare, ali ne u potpunosti.
Predvidjeli su da će korisnika obiteljskih mirovina uz osobnu mirovinu biti više od 150 tisuća i da će prosječna visina dijela obiteljske mirovine biti oko 510 kuna mjesečno. U proračunu su predviđena i sredstva: 1,3 milijarde kuna za 2023. te za sljedeće dvije godine još 4,5 milijarda kuna (iako će sve to biti u eurima). Međutim, iščita li se pomno zakonski tekst (članak 74.a), može se zaključiti da zakonodavac nije baš bio široke ruke prema korisnicima dijela obiteljskih mirovina, i to zbog posebnih ograničavajućih uvjeta. Zakon propisuje (čl. 74.a stavak 2. točka 1.) da korisnik mora imati navršenih 65 godina. Dakle mlađi udovac, ili udovica, iako bi imao pravo na obiteljsku mirovinu već sa 50 godina, ne može prije 65. godine ostvariti pravo na dio obiteljske mirovine uz svoju osobnu.
Nadalje, u istom članku stavak 2. točka 3. propisano je da ukupna svota osobne mirovine iz obveznoga osiguranja u Hrvatskoj ne smije prelaziti iznos od 80 aktualnih vrijednosti mirovine. Naime, ako sadašnja aktualna vrijednost mirovine (AVM) iznosi 77,65 kuna, znači da 80 tih vrijednosti iznosi 6212 kuna. Prema tome svi korisnici osobnih mirovina čije mjesečne mirovine prelaze svotu od 6212 kuna isključeni su od prava na uživanje dijela obiteljske mirovine.
Dodatno ograničenje broja mogućih korisnika dijela obiteljske mirovine propisano je u stavku 3. toga članka, koji propisuje da se dio obiteljske mirovine određuje najviše u iznosu od 27 posto od pripadajuće obiteljske mirovine određeno za jednoga člana obitelji. Najbolje će to pojasniti sljedeći primjer. Bračni partneri imaju svoju mirovinu, svaki u visini od 2000 kuna mjesečno. Dakle ukupno ostvaruju 4000 kuna i jedva preživljavaju. Suprug umre. Udovica podnosi zahtjev da uz svoju starosnu mirovinu ostvari i dio obiteljske mirovine (27 %). Prvo se izračuna visina obiteljske mirovine udovice, što po novim izmjenama iznosi 77 posto mirovine pokojnoga supruga (2000 x 77 % = 1540). Od tako utvrđene obiteljske mirovine određuje se 27 posto, što iznosi 415 kuna kao pripadajući dio obiteljske mirovine. Ako zbrojimo osobnu starosnu mirovinu udovice od 2000 kuna i 415 kuna kao dio obiteljske mirovine, udovica ukupno ostvaruje s dvije mirovine samo 2415 kuna mjesečno. Dakle, ako su do jučer jedva spajali kraj s krajem s dvije mirovine koje su ukupno iznosile 4000 kuna mjesečno, bit će prava mudrost udovici preživjeti s modelom pribrojenoga dijela obiteljske mirovine. Nažalost, u tom slučaju moguća je i situacija da udovica ne ostvari ni pravo na taj umanjeni dio obiteljske mirovine. To je slučaj ako udovica, iako korisnica starosne mirovine ili prijevremene starosne mirovine, nema doživljenih 65 godina. Mora i dalje živjeti od samo 2000 kuna osobne mirovine dok ne doživi 65 godina.
Može se zaključiti da se korisnicima ništa bitno nije pomoglo novim izmjenama zakona, popularno zvanim »novim modelom obiteljskih mirovina«. Moglo bi se reći: tresla se brda, a rodio se miš. Mogući su i granični slučajevi kada jedan korisnik ima osobnu mirovinu primjerice 6200 kuna, dakle blizu visini utvrđene granične svote ukupnoga mirovinskoga primanja (6212 kuna). U tom slučaju ostvaruje samo malu razliku od nekoliko kuna. To će biti najčešći slučajevi kod prosvjetnih radnika (učitelja i profesora), ali i ostalih koji imaju mala primanja, zbog kojih su i niske mirovine.
Usporedbe radi treba navesti da druge države koje su već daleko prije uvele pravo na uživanje dijela obiteljskih mirovina uz osobnu mirovinu nemaju takvih ograničavajućih uvjeta te daju pravo na pola mirovine pokojnoga bračnoga druga bez ograničenja godinama ili visinom mirovine.
