Dramatično je bilo posljednjih tjedana u Splitu, a problem je »u glavu« opisao novinar Slobodne Dalmacije Ivica Marković kad je napisao: »Svim političarima u Hrvatskoj, ali i u Splitu puna su usta ‘malih ljudi’, ‘malog čovika’, pomoći potrebitima, ulaganja u socijalu, siromašnih… Međutim, kad ta ‘puna usta’ treba provesti u djelo i kad tim ‘malim, nevidljivim’ ljudima treba pomoći, onda nigdje nema nikoga ili ima vrlo malo onih koji bi pomogli.« Na tu ga je rečenicu ponukao apel obitelji iz Šibenika čije se djevojčice liječe u KBC-u Split da im se nađe stan negdje u blizini KBC-a i to što se u rekordnom roku našao dobročinitelj koji im je dao besplatno stan na uporabu. No, upozorio je novinar, nije to usamljen slučaj onih koji traže pomoć jer više je obitelji kojima je prijeko potreban smještaj negdje u Splitu kako bi bili bliže svojoj bolesnoj djeci. Jasminka Lemo, predsjednica Udruge nezaposlenih Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ) i voditeljica »Kuće za roditelje«, navela je da je barem šest-sedam obitelji žurno potreban smještaj, no u udruzi im nisu mogli pomoći jer nemaju kapacitete. Naime, »Kuća za roditelje« od 2017. godine do kraja 2021. godine imala je na raspolaganju u Gundulićevoj ulici, u susjedstvu udruge »MoSt«, osam dvokrevetnih soba, s dnevnim boravkom, WC-ima i svim potrebnim za ugodan smještaj roditelja čija su se djeca liječila u bolnici. Tako je bilo sve do kraja 2021. godine, kad je istekao ugovor Grada Splita s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. »Tragom prekida toga ugovora, mi iz ‘Kuće za roditelje’ više nismo mogli koristiti te prostore, pa nam je dan na raspolaganje apartman od 50 četvornih metara u Viškoj ulici u Splitu, gdje se nalazi ‘Crveni križ’. U taj apartman, koji ima dvije sobe, mogu se smjestiti samo dvije obitelji, odnosno roditelji djece. Moramo čekati dovršenje kuće ‘Četiri palme’ na Blatinama. U toj će kući, kad bude gotova, a trebala je biti završena do kraja prošle godine, biti osam dvokrevetnih spavaonica, sanitarni čvorovi, kuhinja, dnevni boravak… Na katu će biti šest garsonijera za djecu koja izlaze iz skrbi Dječjeg doma ‘Maestral’. Do tada radimo u vrlo skučenim prostorima i uvjetima i jako smo žalosni što ne možemo više pomoći ljudima, odnosno roditeljima«, rekla je Jasminka Lemo, ističući i veliku potrebu za objektom u kojem bi boravili onkološki bolesnici koji dolaze u Split na kemoterapiju. »Vrlo često ti ljudi nemaju gdje boraviti ako zbog terapije ne moraju stalno biti u bolnici. Oni obično prime terapiju u dnevnoj bolnici i onda su prepušteni sami sebi, da ‘lutaju’ i traže smještaj po Splitu.« Pomoć traže i majke, rodilje koje su imale prijevremeni porod pa im tek rođena djeca moraju ostati u rodilištu. »One su u takvim slučajevima znale i po nekoliko mjeseci boraviti u ‘Kući za roditelje’ jer bi im plaćanje smještaja bilo jako skupo.
Sada ni njima nismo u mogućnosti pomoći.« S obzirom na to da se uslugama »Kuće za roditelje« znaju koristiti i roditelji iz susjednih županija, članak u Slobodnoj završava prijedlogom da se županije dogovore o financiranju stanova za bolesnike i njihove obitelji.
Dojam je da je sve manje tekstova koji informiraju, a sve više onih koji dezinformiraju. Objavljeno je istraživanje koje je pokazalo da mladi žele učiti kako prepoznati lažne vijesti i dezinformacije. Oko 48 posto mladih u dobi od 16 do 25 godina želi učiti o prepoznavanju lažnih vijesti i dezinformacija, 44 posto njih želi u obrazovnim ustanovama učiti o utjecaju upotrebe društvenih mreža na mentalno zdravlje, a 39 posto zainteresirano je za učenje o zaštiti osobnih podataka – što prema tim podatcima nije većina. Rezultati su to ankete koju su na uzorku od 311 djece i mladih proveli UNICEF i Mreža mladih Hrvatske, koji su predstavljeni na ovogodišnjim petim danima medijske pismenosti u kojima su u sklopu 558 događanja sudjelovale 33 tisuće sudionika sa željom da nauče više o vještinama iz područja medijske pismenosti. Ove su godine u fokusu bili kritičko razmišljanje, prepoznavanje dezinformacija, razumijevanje utjecaja influencera te prikrivenoga oglašavanja i algoritama na živote građana.
Posljednjega dana u svibnju na međunarodnoj se razini slavio dan nepušenja. Da je riječ o štetnoj navici koja se izravno tiče i okoliša upozorila je i Svjetska zdravstvena organizacija u svojem novom izvješću o posljedicama pušenja. Njihovi su stručnjaci, naime, upozorili da pušenje nije samo štetno za zdravlje pojedinaca, nego je i jedan od najvećih svjetskih zagađivača okoliša zbog brda otpada i utjecaja na globalno zatopljenje. Svake godine proizvodnja i potrošnja duhana rezultira gubitkom više od 8 milijuna života, 600 milijuna stabala, 200 000 hektara zemlje i 22 milijarde tona vode te se u zemljinu atmosferu ispušta oko 84 milijuna tona ugljičnoga dioksida (CO2), stoji u novom izvješću WHO-a »Duhan: trovanje našega planeta«. Organizacija je pozvala na odgovornost duhansku industriju te je optužuje da utječe na krčenje šuma, zbog čega se zemlja i voda u siromašnim zemljama manje upotrebljavaju za proizvodnju hrane. Istodobno nastaju gomile plastičnoga i kemijskoga otpada.
