Od jednoga sam svećenika čuo u šali da blagoslov hrane vezan uz Uskrs zovu osmi sakrament. I sam znam mnoge koji dolaze nakon obreda na Veliku subotu samo na blagoslov hrane. Koji je pravi smisao blagoslova hrane? Ima li smisla jesti blagoslovljenu hranu a ne biti na misi?
J. M.
»Uskrsni blagoslov jela« naslov je članka našega liturgičara dr. Zvonka Pažina koji daje odgovore na Vaša pitanja, a mi smo ga pronašli na više portala s vjerskom tematikom. No prvo Vam želimo reći kako doista nema smisla na Veliku subotu bez sudjelovanja u obredima vazmenoga bdjenja doći samo na blagoslov jela nakon obreda i ne vidimo koji je smisao onda i jesti blagoslovljenu hranu. Zašto? Zato što dr. Pažin, odgovarajući na pitanje »što je uopće blagoslov«, kaže: »Površno i brzopleto objašnjenje bilo bi to da je blagoslov zazivanje Božje naklonosti ne neku stvar ili na neku osobu pogotovo u vidu budućeg napretka i blagostanja. Tako blagoslivljamo automobil da bi nas vozio bez prometnih nezgoda i kvarova, blagoslivljamo djecu da budu zdrava i pametna, itd. U tome slučaju blagoslivljamo jela na uskrsno jutro zato što bi po tome blagoslovu jelo dobilo novu kvalitetu svetoga, da bi nam ono bilo zalog Božje zaštite tijekom cijele godine.«
Kako piše dr. Pažin, kako je molitva za pobožne Židove bila molitva hvale, tako je i za kršćane ona bila blagoslov. »Za Sveto pismo blagoslov je u prvom redu Božja riječ kojom on blagoslivlja svijet.« Božji se stvarateljski blagoslov zove »silazni«, a »uzlazni« je onaj koji smo spomenuli, jer »zahvalan čovjek svjestan je da sve od Boga dolazi i onda Boga zbog toga blagoslivlja«. »Tako je svaka stvar, svaka životna okolnost povodom za molitvu blagoslova«, koja je tijekom povijesti – nastavlja dr. Pažin – imala i negativan razvoj, pa su se blagoslivljale stvari da bi se osigurala odsutnost sotone ili zlih sila.
»Nije slučajno da se jelo blagoslivlja na poseban način o Uskrsu. Kao prvo, kršćanin redovito blagoslivlja Boga prije svakog objeda, zahvaljujući mu za darove koji su mu udijeljeni. Kada je uskrsni obrok u pitanju, razumljivo je da on ima posebno značenje jer dolazi nakon korizmenog posta. Budući da je taj obrok i bolji i obilniji, tim je više čovjek pozvan zahvaljivati za hranu koju može svečano i u radosti blagovati. Još nam se jedan razlog čini osobito znakovitim. Isus je svojim uskrsnućem preobrazio svakoga čovjeka, ali je preobrazio i svojim spasenjem prožeo cijeli svijet, sav svemir, sve stvoreno. Snaga i blagoslov Krista uskrsloga očituje se, dakle, i u hrani koju blagujemo upravo toga dana kada na poseban način slavimo Kristovu pobjedu nad smrću. U nas vjernici u velikom broju i veoma rado donose hranu na jutarnji uskrsni blagoslov. Stvarno nije potrebno smatrati da bi to više bio znak površnog i pomalo poganskog shvaćanja Božje zaštite. Baš naprotiv. Zasigurno je to prigoda da svećenik podsjeti svoje vjernike kako je izuzetno lijepo da osjećaju potrebu da se blagoslovi prvi uskrsni obrok. Samo treba naglasiti još barem dvije stvari. Prvo, mi zahvaljujemo Bogu za hranu koju smo donijeli. Zahvaljujemo mu za sve njegove darove: za jelo i piće, za odjeću i obuću, za dom, za obitelj, za svjetlo vjere u našim dušama, za Božje izabranje i spasenje u koje smo uključeni, a ponajviše za Spasitelja i Gospodina našega Isusa Krista po kojem postajemo dionici nebeskih darova i nebeskog izabranja. Drugo, kako zavaljujemo Bogu toga jutra za hranu koju smo donijeli i za sve što imamo i što jesmo, ne smijemo zaboraviti neprestance, svakoga dana zahvaljivati Bogu za sve darove, tako da naš cijeli život bude hvala Bogu i na hvalu njegovu. Hrana koju smo donijeli već je sveta, već je blagoslovljena, jer je od Boga. Međutim, mi Boga hvalimo zbog njegove svetosti, zbog toga što nam tu hranu udjeljuje zajedno sa svim darovima. To je središnje i temeljno značenje uskrsnog blagoslova i svakog blagoslova općenito.«
