Lug Samoborski nalazi se uz cestu koja spaja Samobor s Breganom, nadomak graničnoga prijelaza sa Slovenijom. Porastom stanovništva još je oko g. 1960. tadašnjemu samoborskomu župniku Franji Kuhariću bila ideja da se osnuje zasebna župa sv. Ivana Krstitelja, koju je ostvario kao zagrebački nadbiskup dekretom od 12. svibnja 1986. Samoborski župnik Ivan Horvat kupio je 1. ožujka 1972. gradilište za zgradu u kojoj će biti dvoranska crkva. I uz valjanu građevinsku dozvolu gradnju »stare« crkve ometale su komunističke vlasti. Temelji zgrade za crkvu postavljeni su g. 1975., a gradnja je dovršena g. 1989. Kardinal Kuharić blagoslovio je dvoranu za bogoslužje 2. veljače 1987. U toj crkvi bogoslužja su se održavala do izgradnje današnje »nove« župne crkve sv. Ivana Krstitelja u naselju Bistrec na ulazu u Lug. Ideja o izgradnji nove crkve g. 1997. ostvarila se te je gradnja započela 26. listopada 1999. na darovanu zemljištu samoborske općine. Temeljni kamen crkve, koji je blagoslovio sv. Ivan Pavao II. pri posjetu Mariji Bistrici g. 1998., položio je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić 1. travnja 2001. Isti je nadbiskup blagoslovio izgrađenu crkvu 26. lipnja 2011.
Crkva je neoklasicističkoga stila s tri glavna ulaza, od kojih je srednji ispod dvokatnoga zvonika od 35 m, u kojem je zvono, dar samoborskoga Gradskoga poglavarstva. U predvorju je obnovljeni kip sv. Ivana koji je pronađen u kapeli sv. Ane još sedamdesetih godina 20. st. Dužina crkve s odijeljenim i suženim svetištem je 37,5 m, širina 15 m, a visina 8 m. Pjevalište se nalazi na stupovima i nema orgulje. Iza oltarnoga stola u svetištu postavljen je vitraj s prikazom naslovnoga svetca koji je dar Tome Petrića. Prije svetišta postavljen je kip Bogorodice, raspelo s Kristom i dva svetohraništa, a na zidovima slike križnoga puta. Ispred crkve postavljen je kip bl. Alojzija Stepinca.
Mise se održavaju u staroj crkvi radnim danima u 19 sati, a u novoj nedjeljom i blagdanima u 8, 11 i 19 sati.
