Nezaboravni i u mnogočemu legendarni hrvatski franjevac o. Vatroslav Frkin ne miruje u svojim pothvatima ni sada, u 84. godini, kada deveto desetljeće života provodi u franjevačkom samostanu u Samoboru. Krsnim imenom Franjo, rođen je 9. veljače 1939. u Domaslovcu pokraj Samobora. U Franjevački red stupio je 5. kolovoza 1956. i dobio ime fra Vatroslav. Za svećenika je zaređen 25. lipnja 1972. u Zagrebu, a prošle je godine proslavio, baš u Samoboru, zlatni jubilej – 50 godina svećeništva.
Umjesto da razgovor s njim krene s nabrajanjem njegovih evangelizacijskih nastojanja kroz razdoblje od više desetljeća unatrag, njegov snažan duh pobrinuo se da tema postane nešto novo, što se dogodilo početkom ove korizme. U kući susreta »Tabor« u Samoboru osobno je 10. ožujka predstavio knjigu na kojoj je intenzivno radio u posljednje vrijeme, a riječ je o prijevodu prvoga sveska iz djela sv. Brigite Švedske pod izvornim naslovom »Revelationes s. Brigitae«. Djelo je pisano na latinskom jeziku, a tiskano je 1606. godine u Rimu. Već je prevedeno na njemački jezik, a sada je prvi put dostupno i na hrvatskom jeziku.
Kako to da se o. Frkin, koji je svoj 50-godišnji svećenički rad proveo dominantno u pastoralu obitelji, koji se okruživao liječnicima i psiholozima kako bi pomagao suvremenim ženama i muškarcima, sada odlučio na objavljivanje djela iz 17. stoljeća? Jednostavno. U razgovoru je rekao da je sv. papa Ivan Pavao II. proglasio 1999. godine tri žene suzaštitnicama Europe. To su sv. Katarina Sienska, sv. Edith Stein i sv. Brigita Švedska. Pojasnio je da sv. Brigita nije samo uzor ženama u duhovnom staležu kao mističarka i osnivateljica kontemplativnoga reda sestara Presvetoga Otkupitelja, nego je uzor i udanim ženama i majkama kao primjer žene koja je rodila osmero djece. Prema životopiscima lika i djela sv. Brigite, u privatnim ukazanjima Gospa joj je rekla: »Nastoj oko toga da tvoja djeca postanu i moja djeca!« Navodno joj je jedna kći postala redovnica. O. Frkin ne umara se tvrdeći: pastoralni rad s obiteljima danas je nužno potreban. Istaknuo je da je još papa Pio XII. u vihoru Drugoga svjetskoga rata pozvao: »Dajte mi dobrih majki i svijet će biti spašen. Ruka koja zipku njiše pokreće čitav svijet!«
Franjevac čije su knjige o hodanju, braku i ljubavi dosegnule desetke tisuća primjeraka danas se koristi svim dostupnim komunikacijskim alatima, od pisanja prigodnih brošura, nastupa na radiju i televiziji do razgovora preko mrežnih tehnologija. No smatra da su najvažniji osobni kontakti. Zadivljuje njegova strpljivost u komuniciranju s ljudima u zgodno i nezgodno vrijeme. Ako je potrebno, on i osobno odlazi i u obitelji kako bi pomogao onima koji su došli u bračne probleme. No nisu mu u fokusu samo obitelji. U vihoru Domovinskoga obrambenoga rata od prvih dana pa do njegova svršetka bio je uz hrvatske branitelje kao dušobrižnik, a mnogima nije prestao biti blizak do danas.
Zadužio je i svoju franjevačku zajednicu. Od 1986. pa sve do 1997. godine radio je na reviziji Badalićeva popisa inkunabula u Hrvatskoj zajedno s profesorom Šimom Jurićem. U njegove stare ljubavi treba ubrojiti i rad oko uređivanja franjevačkih arhiva diljem Hrvatske franjevačke provincije. Ne treba čuditi stoga da je 2022. godine, povodom 780. obljetnice grada, dobio Nagradu za životno djelo grada Samobora, u kojem sada neumorno priprema nove sveske o životu i djelima sv. Brigite.
