Prvih dana nove godine mještani Gornjega Kosinja – ličkoga mjesta koje je državna vlast odlučila žrtvovati za izgradnju hidroenergetskoga projekta – suočili su se s dvama novim izazovima. Lokalna vlast donijela je odluku da se od 1. siječnja 2024. više na groblju u mjestu ne smiju vršiti ukopi, odnosno da se groblje stavlja izvan uporabe. Ta se odluka pravda strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske kojim bi se trebalo stvoriti akumulacijsko jezero za potrebe buduće hidroelektrane.
Dok se gradi budućnost, gazi se po temeljima prošlosti
Nekoliko dana kasnije, 8. siječnja, Kosinjani su s ogorčenjem doznali za rješenje Općinskoga državnoga odvjetništva u Gospiću o odbacivanju kaznene prijave župe sv. Antuna Padovanskoga u Gornjem Kosinju zbog kaznenoga djela povrede mira pokojnika. Naime, u ljeto 2021. godine prekopano je 300 godina staro groblje Mance draga 1 i Mance draga 2, na kojem počivaju kosti starih Kosinjana.
Župnik Pero Jurčević: »Kosinjani su se usprotivili narušavanju dostojanstva pokojnika na groblju Mance dragi. Groblja se devastiraju«Način na koji su premješteni posmrtni ostatci šokirao je Kosinjane, a župnik Pero Jurčević kaže da su nakon »ekshumacije« pronađene velike količine kostiju – posmrtnih ostataka, poput lubanja i čeljusti koje su ostale na površini. Sve ih je to navelo da podignu kaznenu prijavu zbog povrede mira pokojnika, koja je sada, nakon više od godinu i pol dana, odbačena.
Prekapanje groblja u Gornjem Kosinju nije, naime, tek pitanje zakonitosti, nego pokazuje i odnos nepoštovanja dostojanstva posmrtnih ostataka. Ekshumacija i prijenos posmrtnih ostataka izazvali su snažnu reakciju mještana, koji su postali znakom otpora sustavu koji ignorira temelje prošlosti i po njima gazi dok gradi budućnost. »Kosinjani su se usprotivili narušavanju dostojanstva pokojnika na groblju Mance dragi. Groblja se devastiraju«, rekao je za Glas Koncila kosinjski župnik Pero Jurčević upozoravajući na nekoliko nelogičnosti rješenja kojim je Općinsko državno odvjetništva odbacilo njihovu kaznenu prijavu.
Kosti pronađene nakon ekshumacije
Župnik najprije navodi da u priopćenju stoji da je državno odvjetništvo pribavilo dokumentaciju koja se odnosi na »izgradnju Hidroenergetskoga sustava Kosinj i na postupak javne nabave ekshumacije posmrtnih ostataka«.
»To nitko ne spori, no oni se uopće nisu dotaknuli načina kako je to odrađeno. A kosti su se nakon ekshumacije mogle još uvijek naći. Nadalje, kosti su pohranjivane u privatnoj garaži u Kosinju te o cijelom tom procesu ekshumacije i premještanja kostiju nema nikakva odgovora državnoga odvjetništva. Što se tiče samoga procesa ekshumacije, to je apsolutno morao kontrolirati sanitarni inspektor«, kaže župnik Jurčević, ističući kako s njim nitko nije kontaktirao, iako se u rješenju navodi da je državno odvjetništvo obavilo obavijesne razgovore s više osoba.
Nije u skladu sa Zakonom o grobljima
O ekshumaciji i prijenosu posmrtnih ostataka vodio se spor i na Visokom upravnom sudu u Zagrebu, a o presudi donesenoj u listopadu prošle godine više nam je rekao odvjetnik Andro Marijanović koji je zastupao župu Gornji Kosinj. Željeli su dokazati da Općini Perušić na temelju odluke o stavljanju groblja izvan uporabe nije bilo moguće obavljati bilo kakve radnje na groblju – ekshumaciju, premještanje posmrtnih ostataka. Prema riječima odvjetnika, sud je utvrdio da dio odluke općine koji se odnosi na ekshumaciju i premještanje posmrtnih ostataka nije u skladu sa Zakonom o grobljima.
»Za takvo postupanje treba donijeti drugu odluku, koju općina nije donijela. A u skladu sa Zakonom o grobljima premještanje groblja i posmrtnih ostataka dopušteno je najranije po proteku 100 godina od posljednjega pokopa. S obzirom na to da je na predmetnim grobljima na koja se odnosi osporena odluka posljednji ukop obavljen 2017., premještanje posmrtnih ostataka i ekshumacije nisu u skladu sa zakonom«, obrazloženje je odvjetnika župe.
