Naredbom o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2018. godinu objavljeni su iznosi osnovica za obračun doprinosa za 2018. Najniža mjesečna osnovica iznosi 3047,60 kn, najviša mjesečna osnovica iznosi 48 120 kn, a dnevna osnovica za obračun doprinosa sezonskim radnicima u poljoprivredi iznosi 106,93 kn.
Obavijest korisnicima mirovina koji su bili pripadnici Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) i članovima njihovih obitelji – isplata neisplaćenih svota mirovina za 2008.: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obavještava korisnike invalidskih mirovina ostvarenih prema Ugovoru između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici HVO-a te nasljednike umrlih korisnika, koji su nadležnoj službi Zavoda dostavili pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, da su osigurana sredstva za isplatu neisplaćenih svota mirovina za 2008. godinu.
Isplata neisplaćenih svota mirovina za 2008. korisnicima i nasljednicima u Republici Hrvatskoj određena je za 12. prosinca 2017., a korisnicima i nasljednicima u inozemstvu u prosincu 2017. s mirovinom za studeni 2017. Na neisplaćene svote mirovina veće od 3480 kn u razdoblju od 1. siječnja do 31. svibnja 2008. i veće od 3740 kn u razdoblju od 1. lipnja do 31. prosinca 2008. (osobni odbitak umirovljenika uvećan za invalidnost, vrijedeći u 2008.) koje se isplaćuju korisnicima u Republiku Hrvatsku obračunat je porez primjenom poreznih propisa koji su vrijedili u 2008. U obračunu poreza primijenjeni su osobni odbitci za umirovljenike koje je Zavodu dostavila Porezna uprava, osim za zaposlene korisnike invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad i nasljednike kojima se mirovina oporezuje bez primjene osobnoga odbitka. Zavod će, u skladu s propisima Ovršnoga zakona, korisnicima kojima Financijska agencija provodi ovrhu na novčanim sredstvima doznačiti dio zaostalih svota mirovina koje su izuzete od ovrhe na poseban račun (račun zaštićenih primanja), a preostali dio na transakcijski (tekući) račun, i to prema podatcima o računu koje elektroničkom razmjenom preuzima od Fine. Ako Zavod provodi ovrhu na mirovini korisnika radi naplate tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, iznos neisplaćenih svota mirovine umanjuje se za iznos ovrhe koja će se doznačiti primatelju uzdržavanja…
Nastavak isplate dokupljenih mirovina – »Royal međugeneracijska solidarnost«. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obavještava korisnike dokupljenih mirovina, koje je isplaćivalo trgovačko društvo »Royal međugeneracijska solidarnost« do 31. svibnja 2014., da će se prema Zakonu o nastavku isplate dokupljenih mirovina osigurati nastavak isplate dokupljenih mirovina. Isplata dokupljenih mirovina prema članku 5. navedenoga Zakona uspostavlja se, počevši od 1. ožujka 2018., s isplatom u travnju 2018. Dospjele, a neisplaćene svote dokupljenih mirovina, koje nisu isplaćene do dana stupanja na snagu toga Zakona, korisnicima dokupljenih mirovina iz čl. 1. i čl. 4. st. 2. Zakona i nasljednicima korisnika dokupljene mirovine prema odredbama Zakona o nasljeđivanju isplaćivat će se obročno, do 31. prosinca 2020.
Radi pokretanja postupka za isplatu dospjelih, a neisplaćenih svota dokupljenih mirovina iza umrloga korisnika, nasljednik Zavodu treba dostaviti pravomoćno rješenje o nasljeđivanju u kojem se izrijekom navodi da mu se u vlasništvo prenose potraživanja / pripadaju potraživanja (prema Royalu/Zavodu) na osnovi ugovora o dokupu mirovina. Na temelju dostavljenoga rješenja Zavod će utvrditi ispunjava li nasljednik uvjete za isplatu prema Zakonu o nastavku isplate dokupljenih mirovina.
U skladu s odredbom članka 6. st. 1.-3. Zakona, korisnicima dokupljenih mirovina koje su bile u isplati do 31. svibnja 2014. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje poslao je 21. veljače 2018. na kućnu adresu obavijesti i izjave koje su korisnici bili obvezni popuniti i ovjeriti potpis na izjavi kod javnoga bilježnika i izjavu dostaviti nadležnim službama/uredima Zavoda prema mjestu prebivališta/boravišta. Korisnici i nasljednici korisnika dokupljene mirovine, koji su podnijeli tužbu i vode spor pred sudom radi ostvarivanja potraživanja iz ugovora o dokupu mirovine i koji žele odustati od tužbenoga zahtjeva, uz ovjerenu izjavu moraju obvezno dostaviti i pravomoćnu sudsku odluku o okončanju toga postupka odricanjem od tužbenoga zahtjeva. Nastavak isplate dokupljenih mirovina kao i obročna isplata dospjelih a neisplaćenih svota dokupljenih mirovina uspostavit će se tek kada korisnici koji su podnijeli tužbu a žele odustati od tužbenoga zahtjeva dostave Zavodu i ovjerenu izjavu i pravomoćnu sudsku odluku o okončanju toga postupka.
Člankom 6. stavkom 2. Zakona propisano je da korisnici i nasljednici korisnika dokupljenih mirovina koji su podnijeli tužbu i vode spor pred sudom radi ostvarivanja potraživanja iz ugovora o dokupu mirovine ako žele ostvariti isplatu dokupljene mirovine prema tom Zakonu, moraju se odreći tužbenoga zahtjeva u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona. Nakon isteka roka od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona, tj. nakon 4. srpnja 2018., korisnici i nasljednici ne mogu više odustati od tužbe te ne će moći ostvariti pravo na isplatu dokupljenih mirovina prema tom Zakonu.
U mirovinskom je zavodu početkom 2018. g. bilo ukupno 1 468 631 osiguranik, od toga 1 366 510 radnika. Kod pravnih osoba zaposlen je 1 264 401 radnik, a kod fizičkih osoba samo 102 109 radnika. Obrtnici čine 56 976 osiguranika, a poljoprivrednici 19 425. Protekom godina najdrastičniji pad osiguranika doživjeli su poljoprivrednici pa ta činjenica upućuje na opće stanje odnosa prema poljoprivredi.
Samostalne profesionalne djelatnosti (medicinari, umjetnici, odvjetnici i sl.) imaju 19 294 osiguranika, što je također još uvijek malen broj. Što se tiče produženoga osiguranja, taj broj iznosi 5694 osiguranika, što je također malen broj u odnosu na broj nezaposlenih.
Na dan 2. ožujka 2018. novoprijavljenih na osiguranje bilo je 4714, a odjavljenih 3535. Kod toga analiziranja moguće su i pogrješke jer nije jasno uključuju li se u te brojke i oni koji se odjavljuju kod jednoga poslodavca pa prijavljuju kod drugoga ili se odjavljuju, odnosno preseljavaju iz jedne djelatnosti u drugu pa mijenjaju osnovu osiguranja. U tim slučajevima stvaran broj novozaposlenih i novonezaposlenih stvarno bi mogao biti znatno niži.
