Lauretanska kapela u Samoboru nalazi se kod glavnoga ulaza u franjevačku crkvu Uznesenja Marijina. Ona je nekadašnji dio prve crkvice Blažene Djevice Marije od Milosti u polju iz g. 1242. i najstariji je dio današnje franjevačke barokne crkve iz 18. stoljeća. Lauretansku kapelu, tadašnju Marijinu crkvu, izgradio je kralj Bela IV. U njoj se danas nalazi oltar iz g. 1839. koji je poklonila grofica Alojzija Auersperger, tadašnja vlasnica grada Mokrica. Do tada se oltar nalazio u privatnoj grofičinoj kapeli uz dvorac Mokrice. Lauretanska je kapela do g. 1618. bila u vlasništvu samoborske gospode, a od toga vremena o njoj se brinu franjevci. Današnji je izgled kapela dobila nakon obnove g. 1992., prigodom proslave 750. obljetnice grada Samobora.
Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda uz crkvu Uznesenja Marijina ima samostan koji je jedan od najvećih u Hrvatskoj. Samostanske tri zgrade s četvrtom stranom koju čini crkva zatvaraju klaustar sa zdencem iz g. 1717. U njihovoj se knjižnici nalaze tri inkunabule iz g. 1455. – 1500. (Gutenbergov pronalazak tiska g. 1455.), rukopisi, spomenknjige, vrijedno crkveno posuđe i pokaznica iz g. 1776. U samostanskoj blagovaonici postavljene su slike svetaca i mučenika. Današnji je izgled samostan dobio u obnovi i nadogradnji nakon potresa g. 1880. Kroz povijest su u samostanu djelovale razne ustanove. Tamo je bila pučka kuhinja, bolnica, filozofsko učilište, gimnazija i sjemenište. U samostanu su za vrijeme Domovinskoga rata bili smješteni franjevci iz okupiranih krajeva. Prestankom rada sjemeništa u prostorijama gimnazije počela je od g. 1977. djelovati Kuća susreta »Tabor«, koju je od 20. rujna 1997. do smrti g. 2013. vodio Zvjezdan Linić.
Mise su nedjeljom u 7.30, 9.30, 11.30 i 18.30, a radnim danima u 6.30 i 18.30. Na Uskrs je procesija u samostanskom vrtu u 6 sati.
