Borbe za prevlast između velikih sila ne vode se samo konvencionalnim ratnim sredstvima, kao što su ona kojima svjedočimo otkako je započela ruska invazija na Ukrajinu. Postoje i tzv. hibridni ratovi, kao i oni kibernetički, čije se bojišnice nalaze u bespućima interneta, uključujući i društvene mreže, koje se prečesto uzima zdravo za gotovo.
Afere poput »Cambridge Analitice«, upozoravaju iz projekta »Obitelj i mediji«, prije nekoliko godina otkrile su razmjere manipuliranja privatnim podatcima korisnika društvenih mreža. »Privatnost korisnika ozbiljno je ugrožena. No još je nevjerojatnija činjenica da Facebook može upravljati podatcima korisnika a da oni na to prethodno uopće nisu pristali, kao i činjenica da je Facebook godinama prikupljao podatke a da ni jedan zakonodavac nije reagirao na to«, objašnjavaju iz projekta »Obitelj i mediji«. Facebook posjeduje osobne i osjetljive podatke kao što su politička stajališta, vjerska uvjerenja, članstvo u udrugama, zdravlje ili spolna orijentacija od otprilike 40 posto europskih građana. Drugim riječima, to znači da oko 205 milijuna Europljana nije anonimno u svijetu interneta, premda »vrli novi svijet« društvenih mreža neprestano obećava suprotno – etičnost, pravo na privatnost, uravnoteženost i sl. U nekoj hipotetskoj situaciji kibernetičkoga napada na Facebook takvi bi se podatci ujedno mogli naći kao na dlanu i svima onima koji teže političkoj destabilizaciji svijeta. »Svaki put kada nekoj aplikaciji dopustimo pristup našemu Facebook-profilu, zapravo joj otvaramo pristup svim našim podatcima. Stoga uvijek valja provjeravati koje aplikacije traže naše podatke… Aplikacije kojima se ne koristimo bolje je izbrisati jer i one mogu osobne podatke proslijediti trećim stranama«, napominju iz »Obitelj i medija«, uz apel na zaključku članka: »Smanjimo preglednost onoga što je vidljivo velikomu bratu.«