Zavjetnu kapelu sv. Vinka Paulskoga (sv. Vincenca) u uvali Prapatna, predio Ratić kod Vele Luke, izgradila je obitelj Nikole Borovine pok. Antuna g. 1908. Zahvaljujući njegovu potomku Nikici Borovini, povodom 100. obljetnice gradnje kapele g. 2008. zapisana je povijest crkvice, a u zahvalu predcima koji su je gradili i održavali.
Kapela (3 x 2,70 m) orijentirana je u smjeru jug – sjever tako da se iz nje pružaju vidici na uvalu Prapatnu, maslinike te otoke Šćedro i Hvar. Jednostavna četvrtasta građevina ispred ulaza ima dva stoljetna čempresa i kamene klupe uz pročelje koje završava preslicom sa zvonom i vršnim križem. Do ulaza je vanjska škropionica, a iznad dovratka kamena ploča s uklesanim : »S.V.B.M. – 3.5.1908.« (Sanctae Vincenti Benedici Me). Krovište bačvastoga stropa prekriveno je kamenim pločama, koje se nalaze i na podu. Na začelnom zidu kapele, iznad jednostavnoga oltarnoga stola, nalazi se drvom obložena duboka zatvorena i ostakljena niša s kipom naslovnoga svetca koji je s troje dječice, jednim u naručju, a dvoje do njegovih skuta. Svetac je prikazan u toj pozi jer je kao osnivač misija Družbe svećenika misionara (lazaristi) u Parizu g. 1617. vodio pučke misije i preuzeo brigu za napuštenu djecu, osuđenike i bolesnike. Rođen je g. 1581., a umro 27. rujna 1660. Papa Leon XII. proglasio ga je g. 1885. zaštitnikom svih dobrotvornih kršćanskih ustanova.
U Veloj Luci župna crkva sv. Josipa izgrađena je g. 1848., a do toga vremena postojale su kapele sv. Kuzme i Damjana u Zablaću (prvi spomen g. 1363.), sv. Ivana na Gradini (prvi spomen g. 1419.) i sv. Vinka Fererskoga (iz g. 1589.) u gradu. Uz kapelu Gospe od Zdravlja na Badu (iz g. 1886.) sve su male kapele (njih 15-ak), kao i sv. Vinka Paulskoga, izgrađene na privatnim posjedima. Mise se u kapeli održavaju na blagdan 27. rujna i na obljetnicu gradnje. O kapeli brigu vode članovi obitelji Borovina.
