O bijelom Božiću spomena će na našim prostorima izgleda biti samo u pjesmama, s obzirom na to da taj blagdan sve češće dočekujemo uz temperature koje više pristaju proljeću negoli zimi. Doduše, neuobičajeno toplo vrijeme na ruku je išlo svima koji su ispraćali staru i dočekivali novu godinu po gradskim trgovima, ali dugoročno gledano – ipak bi bilo bolje da godišnjih doba bude četiri kao i dosad, a ne samo dva. A koliko su klimatske promjene uzele maha, pokazuju ekstremi koji su pogodili SAD – vatra i led. Tako bi mogao glasiti i naslov kakvoga hollywoodskoga filma koji bi prikazivao kako su se s jedne strane zemlje stanovnici Kalifornije donedavno borili s jednim od najrazornijih požara u povijesti, dok su se s druge strane SAD-a borili s polarnim hladnoćama. Koliko su klimatske promjene uzele maha zorno pokazuju slike zaleđenih Niagarinih slapova kao posljedica polarne hladnoće koja je zahvatila sjeveroistok SAD-a, a snijeg je zabijelio i dijelove Floride i Georgije. Dok su tako u SAD-u nedavno padali rekordni minusi, Rusija posljednje dvije zime isto tako bilježi rekorde, ali ne u hladnoći, nego u toplini. A toplinski rekord pao je i u Zagrebu gdje je za Bogojavljenje izmjereno čak 18 Celzijevih stupnjeva.
No onečišćenje atmosfere ne utječe samo na klimu, nego i na ljudsko zdravlje, s obzirom na to da je onečišćenje zraka prvi uzrok iz okoliša koji izaziva preuranjenu smrt. Na planetu Zemlji godišnje umire čak 600 tisuća djece mlađe od pet godina zbog onečišćenja zraka, a oko 300 milijuna djece živi u područjima s najvišim toksičnim razinama onečišćenja, i to više od šest puta većim od dopuštenih.
UNICEF tako upozorava da onečišćujuće tvari prije svega štete razvoju pluća u djece jer su i unutarnje i vanjsko onečišćenje zraka izravno povezani s upalom pluća i drugim respiratornim bolestima budući da su djeca osjetljivija od odraslih, a onečišćen zrak može dovesti i do oštećenja mozga.
Stoga, kako se ističe u izvješću UNICEF-a, nema društva koje si može dopustiti ignoriranje onečišćenja zraka. Kina bi tako svake godine mogla izbjeći tri milijuna preranih smrti kad bi smanjila onečišćenje zraka na razine koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Naime, kineski su znanstvenici proveli istraživanje povezanosti onečišćenja zraka i stope smrtnosti u 38 velikih kineskih gradova u koje su uključili oko 200 milijuna ljudi. Pokazalo se da je tijekom razdoblja istraživanja (2010. – 2013.) dnevna koncentracija lebdećih čestica PM10 u tim gradovima dosegnula prosječno 92,9 mikrograma po prostornom metru zraka te je preporuka WHO-a da se dnevna koncentracija na godišnjoj razini smanji na 20 mikrograma po prostornom metru. Problem s lebdećim česticama PM10 jest to što im je promjer manji od 10 mikrona te zbog udisanja onečišćenoga zraka prodiru duboko u pluća, čime se brojne kemijske tvari opasne po ljudsko zdravlje prenose u unutarnje organe i tako uzrokuju brojna oboljenja od kojih neka mogu završiti smrću. Riječ je o bolestima poput raka pluća, moždanoga udara, a moguća su i oštećenja na još nerođenoj djeci. Istraživanje je također potvrdilo da je izloženost lebdećim česticama osobito opasna za žene i osobe starije od 60 godina. Međutim, znanstvenici koji su proveli istraživanje upozoravaju da bi procijenjeni broj od tri milijuna smrti godišnje zbog onečišćenoga zraka mogao biti podcijenjen, budući da u studiji nije uzet u obzir utjecaj na ljude u ruralnim područjima Kine gdje je to negativno djelovanje mnogo izraženije.
Nažalost, brojni stanovnici urbanih područja diljem svijeta izloženi su prekomjernom onečišćenju zraka, pa tako onečišćenje zraka uzima danak i u Europi, gdje je, u kontekstu okoliša i utjecaja na zdravlje, i dalje najveća pojedinačna opasnost. Kako u svojem izvješću »Kvaliteta zraka u Europi, izvješće iz 2017.« navodi Europska agencija za okoliš (EEA), sitne lebdeće čestice i dalje su uzrok prerane smrti više od 400 tisuća Europljana godišnje. Većina ljudi u europskim gradovima izložena je lošoj kvaliteti zraka, a najveći su izvori onečišćujućih tvari u Europi cestovni promet, poljoprivreda, elektrane, industrija i kućanstva. Izvješće je ažurirana analiza kvalitete zraka i njezinih učinaka na temelju službenih podataka iz više od 2500 mjernih postaja diljem Europe za 2015. godinu.
Iako podatci pokazuju da se kvaliteta zraka u Europi poboljšava zbog razvoja tehnologije i donesenih politika, još uvijek visoke koncentracije negativno utječu na zdravlje Europljana, a najveću štetu uzrokuju lebdeće čestice (PM), dušikov dioksid (NO2) i prizemni ozon (O3). Loša kvaliteta zraka tako negativno utječe i na gospodarstvo, povećava troškove liječenja, smanjuje produktivnost radnika te šteti tlu, usjevima, šumama, jezerima i rijekama.
»Kao društvo ne smijemo pristati na cijenu onečišćenja zraka. Uz smjele odluke i pametna ulaganja u čišći promet, energiju i poljoprivredu, možemo se suočiti s onečišćenjem i poboljšati kvalitetu života«, izjavio je Hans Bruyninckx, izvršni direktor EEA-a i dodao: »Ohrabruje činjenica da su mnoge europske vlade, a posebice gradovi, predvodnici u zaštiti zdravlja ljudi jer poboljšavaju kvalitetu zraka. Čist zrak pripada svima, pa i onima koji žive u gradovima.«
Navedeno izvješće posebno je usmjereno na poljoprivredu koja je veliki izvor emisija onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova, a kako u njemu stoji, već postoji niz mjera, poput tehnički i gospodarski održivih mjera za smanjenje emisija iz poljoprivrede, no tek ih se treba usvojiti u potrebnom opsegu i intenzitetu. U Hrvatskoj, budući da nema industrije, najveći izvor onečišćenja zraka jest promet, posebice u urbanim sredinama, a zimi je za pojačano onečišćenje zraka krivo izgaranje biomase za grijanja.
Globalno pak gledajući, emisije ugljičnoga dioksida do kraja prošle godine porasle su za dva posto, iako su u posljednje tri godine bile stabilne, a kao glavni krivac proziva se Kina čije su emisije porasle za 3,5 posto. Razlog je korištenje fosilnih goriva, a takav razvoj situacije ne pogoduje postizanju globalno dogovorenoga cilja – smanjenja emisija u okviru Pariškoga sporazuma kako bi se izbjegle ekstremne klimatske promjene u vidu katastrofalnih suša, obilnih padalina, valova vrućina i porasta razine svjetskih mora.
