Marčanski, grkokatolički biskup Pavao Zoričić (1671. – 1685.), osnivač sjemeništa u Zagrebu (g. 1681.), kupio je g. 1682. imanje u Strmcu Pribićkom za uzdržavanje zagrebačkoga sjemeništa. Imanje, koje je pripadalo hrvatskomu banu Petru IV. Zrinskomu, konfiscirala je carska uprava poslije pogubljenja Petra Zrinskoga i Krste Frankopana 30. travnja 1671. u Bečkom Novigradu. Biskupsko središte iz Marče preseljeno je u Pribić, u kojem su biskupi stolovali do odlaska u Križevce g. 1779.
Crkvica Navještenja Blažene Djevice Marije (Blagovijesti), koja je zavjet biskupa Julija Drohobeczkoga (1891. – 1917.) i projekt arhitekta Stjepana Podhorskoga, dovršena je 19. studenoga 1911. u neobizantskom stilu. Izgrađena je za 300. obljetnicu sjedinjenja kršćana istočnoga obreda s Katoličkom Crkvom. Nalazi se na otočiću umjetnoga jezerca nedaleko od tadašnje biskupske ljetne rezidencije s kojom čini cjelinu. Osnivanje župe Blagovijesti, unutarnje uređenje i blagoslov crkve izvršio je biskup Janko Šimrak (1942. – 1946.) 21. studenoga 1942. Nakon Drugoga svjetskoga rata biskupiji je oduzeta imovina te su crkva i dvor oronuli i gotovo se urušili. Blagoslov obnovljene crkve i njezino proglašenje marijanskim svetištem Žumberačkoga vikarijata izvršio je biskup Nikola Kekić 25. ožujka 2012. za 400. obljetnicu Marčanske unije (sjedinjenja sa Svetom Stolicom) i 100. godišnjicu posvete crkve. Mramorno svetište s ikonostasom postavljeno je ispod velike kupole, a prostor za vjernike ispod manje. Pročelje završava mozaičnim prikazom Bogorodice i Djeteta. Na ugrađenoj ploči stubišta uklesan je spomen na prvu gradnju, a grb Drohobeczkoga je u ornamentalnoj luneti dovratka. U crkvi su relikvije sv. Leopolda Mandića.
Liturgija je nedjeljom u 10 ili 18 sati, na blagdan 25. ožujka ili na Uskrsni ponedjeljak ako je blagdan u Velikom tjednu.
