Procjenjuje se da je u Hrvatskoj oko 2000 beskućnika, a najteža je situacija u Zagrebu, jer smatra se da je svakodnevno do 1000 osoba na ulici. Kao najveće prenoćište spominje se Glavni kolodvor, u čijim objektima i napuštenim vagonima boravi i do stotinu beskućnika, stoji u izvješću pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter, o kojem je u Jutarnjem listu pisala Mirela Lilek. Sve je više beskućnika i zbog rasta cijena hrane, režija i stanarina, posebno u velikim gradovima. Nadalje, starije osobe sve su više žrtve nasilja u obitelji. U godini dana povećanje je iznosilo 166 posto (2021. žrtve nasilja bile su 834 osobe starije životne dobi, a godinu prije 314). Zatim se javljaju građani zbog nezakonitih otkaza, neprijavljenoga rada, isplate plaća »na ruke«, neplaćenoga prekovremenoga rada, zlostavljanja na poslu. Prema podatcima Državnoga inspektorata poslodavci 673 radnika nisu isplatili ni minimalnu plaću. Najviše pritužaba građani su uputili iz područja prava na zdravlje, propusta u informiranju pacijenata i neadekvatne komunikacije liječnika s pacijentima.
Podatci HZZO-a upućuju na skraćivanje liste čekanja na prve preglede, terapijske i dijagnostičke postupke, pa je tako u odnosu na pretpandemijsku 2019., u 2022. prosjek čekanja bio 39,9 dana manji i iznosio je 162,5 dana iako je u sustavu zabilježeno 36 348 narudžaba više od 2019. Na zanemarivanje zdravstvenih teškoća starijih pacijenata upozorila je i udruga »StarKa!«. Upozorenja su vezana i uz obnovu kuća nakon potresa pa građani u pritužbama upozoravaju na dugotrajnost postupanja mjerodavnih, a gorući problem s kojim se susreće znatan dio stradalnika jest to što se hitni, krizni smještaj pretvorio u višegodišnji.
Hrvatski su poslodavci sada u potrazi za više od sto tisuća radnika za rad u turizmu, ugostiteljstvu i građevinarstvu. Samo u turizmu planira se zaposliti 60 000 sezonskih radnika pa će 35 000 stranih radnika u 2023. premašiti broj domaćih sezonaca, koje je sve teže pronaći, o čemu u Jutarnjem listu piše Klara Zupčić. Nedostaje konobara, kuhara, građevinskih radnika, medicinskih sestara, liječnika, učitelja, IT stručnjaka, vozača kamiona…
Kako bi se pojednostavnio postupak zapošljavanja stranih radnika, pojednostavnila se procedura za sezonske radnike koji se vraćaju na rad u Hrvatsku. Najizraženiji je problem u Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji te u Zagrebu, a posebno su deficitarna zanimanja pomoćni kuhar i pomoćni konobar. Vrlo su traženi i mesari jer se gotovo dva desetljeća malo ulagalo u tu struku. Trgovine na obali imaju veći nedostatak radnika. Zapošljavanje stranih radnika moguće je samo ako ne postoji jezična barijera jer je poznavanje hrvatskoga za one koji rade s kupcima od presudne važnosti. Zato se strani radnici nalaze na radnim mjestima u skladištima i slaganju robe. U prva dva mjeseca ove godine izdana je petina prošlogodišnjega broja od 124 000 radnih dozvola strancima. Najveći broj radnih dozvola za strance izdan je u djelatnostima graditeljstvo, turizam i ugostiteljstvo. Najviše je radnika ove godine stiglo iz BiH, Nepala, Srbije, Indije i Kosova. Očekuje se da će se među zemlje iz kojih u Hrvatsku stiže najviše radnika vrlo brzo pozicionirati i Filipini, iz kojih u Hrvatsku također stiže sve više stranih radnika.
Zanimljivi su i trendovi interesa za upis na fakultete. Na zagrebačkom Prometnom fakultetu studij aeronautike, smjer vojnoga pilota, na visokom je drugom mjestu izbora ovogodišnje generacije učenika završnih razreda srednjih škola. Kako je u Večernjem listu pisala Lana Kovačević, aeronautika je nakon gotovo šest godina na drugom mjestu najpoželjnijih studija učenicima, ne uspjevši ni ove godine s trona interesa budućih studenata svrgnuti logopediju na zagrebačkom Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, koji prvo mjesto interesa drži već šest godina. Ove godine za jedno upisno mjesto na logopediji u Zagrebu borit će se više od šestero maturanata jer je u ovoj generaciji 321 maturant taj studij istaknuo kao svoj prvi izbor. Za jedno mjesto na aeronautici borit će se, uzme li se u obzir koliko je kandidata zainteresirano za jedno mjesto, 5,87 učenika kojima je taj studij prvi izbor. Na listi poželjnijih studija su sestrinstvo i psihologija. Za sestrinstvo na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu kao prvi izbor prijavilo se 114 maturanata, a upisna kvota zadržana je na 20 mjesta. Studij animiranoga filma i novih medija, kao i studij kriminalistike, nalazi se među deset najtraženijih izbora budućih studenata, a među njima je i studij arhitekture i urbanizma Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu. Taj studij kao svoj prvi izbor prijavilo je 486 maturanata, a mjesta ima za njih 135 pa će se za jedno upisno mjesto boriti 3,6 učenika. Tražen je i zagrebački FER: studij elektrotehnike, informacijske tehnologije i računalstva želi upisati 936 maturanata, a mjesta ima za 650. FER svake godine upisuju učenici s najvišim zaključenim ocjenama i, puno važnije – s najboljim rezultatom na maturi. Nakon toga je studija medicina koju želi 635 maturanata, a na studij dentalne medicine, koji ima 90 upisnih mjesta, prijavljeno je 250 učenika.
