Znakovito je da je u Hrvatskoj u dva tjedna broj nezaposlenih smanjen za šest tisuća, to jest da su u prvom tjednu nastave škole zaposlile 4000 nastavnika. Riječ je mahom o onima koji imaju ugovore na određeno vrijeme, što bi se trebalo regulirati novim Zakonom o radu, piše Ljubica Gatarić za Večernji list. Početak školske godine ispraznio je burzu rada te je broj nezaposlenih pao na 104 tisuće otkako su se djeca vratila u školske klupe. Samo u prvom tjednu nastave osnovne i srednje škole povukle su s burze oko 4343 nastavnika i drugoga osoblja, a u dva tjedna broj nezaposlenih smanjen je za oko šest tisuća. Iz Zavoda za zapošljavanje pojašnjavaju da je prvi školski tjedan razdoblje kada se zapošljavaju učitelji i profesori koji rade na određeno vrijeme, kao zamjene i slično. U tekstu se donosi i izjava Zavoda za zapošljavanje u kojoj stoji: »Tijekom lipnja i srpnja imali smo obrnuti trend kada je bio povećan broj nezaposlenih u djelatnosti obrazovanja te je u tom razdoblju 6820 osoba postalo nezaposleno. Riječ je, naime, o razdoblju kada su ugovori na određeno u djelatnosti obrazovanja mahom završavali. Sada se te osobe ponovno zapošljavaju, a očekujemo da će se ove oscilacije do kraja rujna stabilizirati. Može se očekivati, međutim, povećano smanjenje nezaposlenosti i početkom akademske godine.« No brine to što nikad manje učenika nije sjelo u školske klupe, a istodobno nikad više nastavnika i drugoga osoblja nije izišlo pred njih. Novinarka je zapazila da je čak i ministar obrazovanja primijetio da se u osam godina broj učenika smanjio za oko 44 tisuće, a broj nastavnika se povećao za oko 3400.
Dolazi, međutim, do promjena odnosa u traženosti zanimanja. Portal »Moj posao« objavio je da su tijekom kolovoza najtraženija zanimanja bila prodavač, konobar, kuhar, skladištar i građevinarski radnik. Sedmo najtraženije zanimanje bilo je učitelj. Na tom se oglasniku u polovici oglasa za posao nudio ugovor na određeno, a u čak 42 posto njih na neodređeno. U porastu su oglasi koji su nudili mogućnost rada od kuće (za 2,6 %), a 4 posto oglasa za posao bilo je usmjereno na umirovljenike. Stanjem na tržištu rada bavili su se i saborski zastupnici, koji su na jednom okruglom stolu doznali da će u sljedećim godinama najviše radnika biti potrebno u sektorima zdravstva, financija, osiguranja i građevinarstva. Tvrdi to Marko Radenović, voditelj projekta »Budućnost rada u Hrvatskoj« iz konzultantske tvrtke »McKinsey«, koji je uvjeren da će do kraja ovoga desetljeća 140 tisuća hrvatskih radnika morati promijeniti svoje zanimanje zbog ubrzane automatizacije i digitalizacije, gotovo svaki deseti.
Mirela Lilek pak za Jutarnji list piše da je najviše učenika strukovnih škola koji nisu uspjeli položiti neki od obveznih predmeta na maturi, njih 40 posto, a gimnazijalaca je 11 posto. Ukupno 37 posto maturanata palo je državnu maturu na jesenskom roku, pokazali su to konačni rezultati Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. »Lagan« engleski na osnovnoj razini nije uspjelo položiti čak 48 posto kandidata (na višoj samo 5 posto), a najgore rezultate maturanti su postigli iz fizike. Taj je ispit na jesenskom roku palo čak 75 posto kandidata. Lani je na jesenskom roku fiziku palo njih 59 posto, a na ovogodišnjem ljetnom roku taj predmet nije položilo 38 posto učenika, čime se fizika svrstala u »predmet broj jedan« na ljestvici najtežih predmeta na maturi. Razlika po predmetima zanimljiva je i zbog ispita iz politike i gospodarstva (PiG) te informatike: PiG je na jesenskom roku palo čak 55 posto učenika, informatiku 53 posto. Paralelno, »tešku« biologiju palo je znatno manje učenika – 27 posto (lani 34 posto). Kemiju na jesenskom roku nije uspjelo svladati 40 posto kandidata, u odnosu na 30 posto lanjskih.
Ravnatelj Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović ohrabrujućim smatra što je ove godine znatno manje maturanata iz gimnazija koji nisu položili maturu, samo desetak posto, odnosno brojkom njih 43. Lani ih je bilo gotovo dvostruko više, 83. Visok postotak učenika koji ne uspijevaju položiti fiziku trend je, rekao je Filipović, koji traje godinama. »Na ljetnom roku postotak učenika koji ne uspijevaju riješiti ispit iz fizike za prolaznu ocjenu kreće se od 30 do 40 posto. O tome treba napraviti analizu, jer moguće je da je to svojevrsni signal i u izradi ispita za sljedeću godinu«, rekao je Filipović. Unatoč ljetnoj raspravi vođenoj u medijima i upozorenjima o tome da se kandidati ne smiju potpisati na ispit, za sedam kandidata to nije bilo dovoljno. Njihovi su ispiti poništeni jer su se potpisali na neki od predmetnih ispita. Kako doznajemo, na jesenskom roku maturu je prošla djevojka koja se nakon ljetnoga roka požalila da je pala ispit iz hrvatskoga jezika jer se pogrješkom potpisala na ispit iz eseja. Ovaj put nije ponovila pogrješku i prošla je maturu.
Koalicija udruga u zdravstvu požalila se na to što je Hrvatska u vrhu EU-a po raku pluća, a umjesto da se barem dio trošarina na duhan troši za liječenje i prevenciju pušenja, one postaju izdašna kasica prasica za državni proračun. Njihovo je stajalište u Jutarnjem listu prenijela Goranka Jureško. »Uvjeren sam da je ukidanje prihoda zdravstva iz trošarina na duhan velika pogreška«, rekao je predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina. Odustajanje od toga da se dijelom trošarina na duhan financira zdravstveni sustav, iako pušenje uzrokuje više od 12 000 preranih smrti u Hrvatskoj, smatra lošom odlukom.
