Da se uspješno može raditi od kuće potvrdila je njemačka studija o kojoj su izvijestili i hrvatski mediji. Riječ je o istraživanju koje je pokazalo da rad od kuće tijekom koronavirusa radnici doživljavaju kao pozitivan pomak, a mnogi su prenijeli što je o tome objavila njemačka novinska agencija DPA. Naime, zaposleni koji su tijekom korona-krize prešli na rad od kuće rjeđe se nalaze pod stresom i produktivniji su jer pokazalo se da je prije izbijanja pandemije 21 posto ispitanih reklo da se nalazi pod stresom, a tijekom korona-krize tako se osjećalo manje njih, 15 posto. Među onima koji u međuvremenu redovito rade od kuće njih 56 posto izjavilo je da se kod kuće osjeća produktivnije nego u uredu. Rad od kuće pozitivno utječe na obitelji (dvije trećine ispitanih), a isti udio ispitanika formu rada na daljinu želi zadržati i u budućnosti. Voditelji istraživanja rekli su da se pokazalo da rad od kuće ne samo da smanjuje opasnost od zaraze, nego utječe i na duševnu ravnotežu. Smatraju da ta pozitivna saznanja treba sagledati pri pristupu radu u budućnosti te pritom treba nastojati izbjeći negativne aspekte rada od kuće poput problema jasnoga odvajanja privatnoga i radnoga života, što je posebice kod mlađih zaposlenih između 18 i 29 godina navedeno kao problem. Tri četvrtine ispitanih kao najviše negativnu posljedicu rada izvan tvrtke ističu činjenicu da se više ne viđaju s radnim kolegama. Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), koja je manji partner u velikoj koaliciji Kršćansko-demokratskoj uniji (CDU), najavila je inicijativu za zakonsku regulativu koja bi omogućila pravo na rad od kuće. Tomu se pak oštro protive udruge poslodavaca.
»Zvjezdani status koji je Hrvatska uživala u njemačkim medijima tijekom proljeća vrlo je mjerljiv. Zahvaljujući ažurnom praćenju svih objava, što je dio posla predstavnika Hrvatske turističke zajednice u Njemačkoj, znamo da je tijekom travnja i svibnja u tamošnjim medijima bilo deset puta više priloga o Hrvatskoj od redovitih mjesečnih prosjeka. I to mahom vrlo pozitivnih«, napisala je u Večernjem listu Radmila Kovačević.
»Unatoč koroni, bilo je jasno da nas Nijemci, koji su i inače naši najbrojniji gosti i koji su lani prvi put u hrvatskoj povijesti probili granicu od tri milijuna dolazaka, neće ostaviti na cjedilu ni ove krizne godine. Brojke to zasad potvrđuju, u srpnju su se praktički jedino Nijemci koliko-toliko približili lanjskom rezultatu. Promjenu raspoloženja njemačkih medija, koji sada češće bilježe stvarne, napuhane ili nepostojeće propuste i ekscese hrvatskih domaćina, moglo se očekivati. Po zakonu statistike, s više gostiju raste i mogućnost da se nešto propusti napraviti i da razočaranih bude više. K tomu, ni jedna zemlja ove godine neće gurati svoje građane na odmor u inozemstvo pa zašto bi to radila jedna velika Njemačka koja je treća na svijetu po putovanjima u inozemstvo. Naravno da tamošnja turistička mjesta ne žale novca ni truda da svoje sunarodnjake, velike svjetske putnike, privuku sebi. Uloženo u promociju će se isplatiti. Studija Udruge internetske turističke prodaje pokazala je da svaki drugi Nijemac i ove godine planira putovati na godišnji. Za 68 posto ispitanih ključna je epidemiološka situacija i higijenski standardi na odredištu, a trećina je otkrila da će prednost imati otprije poznate destinacije. E, tu je hrvatski turizam mogao snažnije stupiti na scenu. Naša je zemlja poznata po natprosječno puno gostiju koji nam se iz sezone u sezonu vraćaju. Istina, posljednjih godina njihov udio pada, ali još ih je dovoljno da izvuku ovako tešku sezonu. Turističke su vlasti, zabavljene u toj fazi skorim izborima, zanemarile tu činjenicu u vrijeme kad se promocijom stiglo ciljati baš njih. Istina, tzv. starih gostiju je i sada puno. Kako se sa strancem govori, tako se doznaje da je četvrti, trinaesti ili čak i 20. put u Hrvatskoj. Ali, u taj se bazen moglo zagrabiti i puno dublje«, zaključila je novinarka Kovačević.
Ljubica Gatarić u Večernjem listu piše da su karantena i virusna epidemija izbrisali 75 tisuća radnih mjesta, što je dosad najoštriji i najizravniji negativni učinak epidemije na domaće tržište rada. Navodi i da je u Hrvatskoj danas oko pet posto zaposlenih manje nego sredinom prošle godine, a slijedom toga na burzi rada je oko 38 tisuća nezaposlenih više nego na početku srpnja 2019. godine.
»Lomovi u svim područjima ekonomske aktivnosti iskazani kroz osjetno smanjenje industrijske proizvodnje, prometa u trgovini te građevinskih aktivnosti zasad se još nisu dramatično prelili na plaće koje su i u bruto i u neto iskazu do jedan posto više od prošlogodišnjih. Prema posljednjem poznatom podatku, prosječna neto plaća za svibanj isplaćena u lipnju bila je 6655 kuna, a bruto lagano iznad 9000. Polovica zaposlenih zgurala se po primanjima između 4000 i 5500 kuna neto, s tim što više od tisuću eura mjesečne neto plaće ima svaki četvrti zaposleni u zemlji. Prosječna su primanja dakle slična kao i lani, no gleda li se struktura, takav prosjek uglavnom je sačuvala država, odnosno državni proračun s povišicama u javnom sektoru koje su lani ugovorene. Lipanjske su bruto plaće u zdravstvu oko 13 posto veće nego prije godinu dana, u javnoj upravi oko 6,5, a obrazovanju oko tri posto. Zdravstvo prednjači pred ostalima jer su oni svoju povišicu iskoristili prošle godine, a statistički podatak o primanjima u obrazovanju uključuje i zaposlene u privatnom sektoru pa su oni vjerojatno srušili prosjek.
Na drugoj strani spektra nalaze se hoteli i restorani gdje su bruto plaće najviše pale – oko 13 posto u odnosu na lanjske, djelatnost prijevoza, u kojoj je pad primanja oko 6 posto, trgovine, gdje su plaće smanjene nešto više od 2 posto, građevina je u minusu gotovo 2 posto, a prerađivačka industrija oko jedan posto. Da nije bilo 4000 kuna državnih potpora, zbrajali bi se još veći minusi i na plaćama i po broju zaposlenih. Poduzetnici kažu da će se realnije stanje u gospodarstvu vidjeti za koji mjesec, kada ostanu sami sa sobom i obvezama, bez osjetnije pomoći države. U prvom valu krize s tržišta rada ‘otpali’ su stranci i sezonci, a manje je prilika za mlade«, napisala je novinarka Gatarić.
Žetva pšenice u punom je jeku, a Jolanda Rak Šajn u Večernjem listu piše da iako će prinosi ove godine biti 750 do 800 tisuća tona, što je dvostruko više od domaćih potreba, s viškovima te najvažnije krušarice ni ove godine vjerojatno neće biti problema.
Pšenica je, uz kukuruz, već godinama jedan od 10 najboljih izvoznih poljoprivrednih proizvoda, koji je lanjsku vanjskotrgovinsku bilancu Hrvatske podebljao za 60 milijuna eura, a nakon što je izvezemo, u Hrvatsku će nam se poput bumeranga vratiti stočna hrana, brašno i mlinsko-pekarski proizvodi kojima će netko drugi dati dodanu vrijednost i na njima puno više zaraditi. Primjerice, samo smo kruha, peciva i kolača lani uvezli za 169,3 milijuna eura, a u prva tri mjeseca 2020. za 40,1 milijun eura. No računica s poljoprivrednim proizvodima najnižih cijena poput žitarica, s najmanje dodane vrijednosti, uloženoga rada i znanja, nije začudna, analiza je stručnjaka »Smartera«. Ratari na pšenici ne će puno zaraditi, ali su s tom poticanom proizvodnjom izbjegli i veće rizike koji prate ulaganja u neke druge osjetljivije poljoprivredne kategorije. Primjerice, u domaću proizvodnju povrća koja je u korona-krizi odjednom dobila na cijeni. »Apeliramo na hrvatske potrošače, otkupljivače i trgovce da pomognu proizvođačima povrća kupnjom domaće robe jer su zbog korona-krize upali u nezavidnu situaciju«, priopćili su ovih dana iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK). Povrćari su proljetos dignuli proizvodnju, a iako vlastitim povrćem ne pokrivamo ni 65 posto potreba, u trenutku kada ono dolazi na tržište proizvođači ga nemaju komu prodati jer im otkupljivači nude otkupne cijene niže od proizvođačkih. Izostao je turizam kao jedan od bitnih kanala prodaje, a nastavljen je rast uvoza i plasman jeftinoga povrća i tržišnih viškova s tržišta EU-a i regije u trgovačkim lancima, rekli su iz HPK-a. A ne ide ni vinarima, koji grcaju u 68 milijuna litara neprodanih zaliha vina, najviše od 2009. Smanjena potrošnja, jalova sezona, dodatne uvozne carine u SAD-u kao glavnom tržištu EU-a te pandemija znatno su destabilizirali tržište.«
