Kada se moli križni put, je li prigodno u korizmi imati 15. postaju »Isus ustaje iz groba«?
Čitatelj
Kao što znamo, molitva se križnoga puta može moliti – i moli se – tijekom cijele godine, posebno na hodočašćima, a s osobitom vjerničkom pobožnošću u korizmeno vrijeme. I svi znamo da postoji 14 postaja križnoga puta koje su u našim crkvama, kapelama, svetištima i otvorenim prostorima prikazane na različite ikonografske načine, ali sve govore o jednoj istini: da je Isus kroz muku i smrt prošao »za nas i za naše spasenje« te ja na kraju nakon tri dana ustao iz groba. Upravo o tome govori i 15. postaja križnoga puta koja, da tako kažemo, u novije vrijeme stavlja naglasak upravo na temeljnu istinu naše vjere – uskrsnuće Isusovo i naše uskrsnuće u posljednji dan – pa nam se čini da ne bi trebalo imati poteškoća ako ju se uključi u molitvu i u korizmeno doba koje nas na najizvrsniji način priprema baš za Uskrs, premda je isto tako činjenica da se križni put u našim župama i dalje redovito moli najčešće s tradicionalnih 14 postaja.
Od kada korizma postoji u današnjem obliku – kao 40-dnevna priprema s naglaskom na pokorničku dimenziju: post i nemrs?
Dean P.
Početak razvoja ovoga »jakoga« vremena, to jest korizme, piše naš liturgičar mons. dr. Ivan Šaško, »nalazi se u vazmenom postu općenito«. »Korijen je dakle u pripravi za Uskrs, a priprava za neki blagdan u starini je bila obilježena postom.« Ta su se pravila mijenjala sve do današnjih dana pa mons. Šaško dodaje da još sv. Irenej u svom pismu papi Viktorinu 190. godine »spominje taj post kao nešto što u Galiji postoji već dugo«. »Pripravni post za Vazam trajao je različito (negdje samo na Veliki petak i subotu, odnosno četrdeset sati, dovodeći to u vezu s Kristovim boravkom u grobu).« Četrdesetodnevni vazmeni post spominje se pak prvi put 306. godine u takozvanom »Epistula canonica« sv. Petra Aleksandrijskoga, ističe isti autor i zaključuje da se korizma »razvija iz priprave za Vazam označene kao post«. »Zatim post doseže biblijsku, a kasnije i stvarnu brojku četrdeset. Dok je post u starini označavao obnovu kršćanskoga života, kasnije je postao gotovo jedinom svrhom«, a sadržajnu mu snagu želi vratiti, ističe dr. Šaško, »obnovljena liturgija« kako bi korizma ostala vrijeme molitve, pokore, žrtve i dobrih djela u pripremi slavlja Uskrsa, o čemu govori i konstitucija o svetoj liturgiji »Sacrosanctum concilium« Drugoga vatikanskoga koncila (br. 109).
Proslavili smo sv. Valentina, ove godine u posebnim uvjetima. Je li istina da je, uz to što je zaštitnik zaljubljenih, on i svetac zagovornik epileptičara?
Marina
Mnogim se svetcima vjernici oduvijek obraćaju u molitvi ne samo za pomoć u jednoj određenoj potrebi, nego u mnogima. Kako je sv. Valentin bio ne samo čovjek sveta života i biskup, nego i liječnik, ne treba nas čuditi da mu se vjernici utječu i u drugim potrebama zato što mu se pripisuju brojna ozdravljenja. Tako su mu se vjernici obraćali i obraćaju za pomoć i kod epilepsije, nesvjestice i kuge, a kako se ističe na internetskoj stranici župe Jastrebarsko, on je ne samo zaštitnik zaljubljenih i zaručnika, nego i sretnih brakova, mladih, pčelara, putnika, proizvođača i prodavača čestitaka, ptica i ruža te mnogih naselja, župa, crkava i kapela po cijelom svijetu.
