Iako se u mnoštvu vijesti o iseljavanju mladih i perspektivnih građana često čuje u medijima, ima i pozitivnih primjera gdje je situacija suprotna… Jedna od takvih sredina je otok Korčula odakle se mladi i obitelji sve manje iseljavaju, dapače – tamošnje mjesto Blato poželjno je za život jer pruža mnoge pogodnosti za svoje stanovnike. Broj stanovnika na razini je od prije trideset godina i oko 3500 stanovnika uspješno odolijeva svim »valovima« iseljavanja posljednjih desetljeća. Samo središte mjesta u kojem se – zgrada uz zgradu – nalaze vrtić, osnovna škola, gimnazija i starački dom pokazuje da života na tom hrvatskom otoku na samom jugu zemlje ne nedostaje. Svoju su crnu epizodu masovnoga ezgodusa doživjeli između dva svjetska rata te u komunističkom vremenu, a još se uvijek među stanovnicima spominje svibanj 1925., dan kada je – nakon bolesti vinove loze – čak 1200 stanovnika iz Blata napustilo svoju voljenu grudu te krenulo u prekooceanske zemlje.
Da se takav scenarij ne bi ponovio, Blaćani su shvatili da moraju i financijski, ali i širenjem pozitivnoga ozračja poduprijeti ostanak u mjestu. Tako se bračnomu paru koji se odluči za dijete osigurava pet tisuća kuna, za drugo dijete deset tisuća, za treće šezdeset tisuća, a za četvrto i svako sljedeće 72 tisuće kuna. Svi ti poticaji žele zaustaviti »bijelu kugu«, ali na tome se ne zaustavljaju mjere koje demografi spominju kao dio mogućih rješenja za popravljanje sve beznadnije demografske slike. One su, nasreću, u Blatu zaživjele i donose rezultate…
Župnik u Blatu don Željko Kovačević spominje da se ljudi uglavnom vraćaju u Blato jer i odlaze sa sviješću da im je školovanje ili stručno usavršavanje samo privremena postaja do konačnoga povratka u mjesto i zaposlenje. »Općina mladima pomaže u školovanju i stvarno čini sve da ih vrati u rodni kraj. Svima nam je želja da ljudi ostanu na svojoj zemlji, da se vrate u Blato kako bi se vratilo ono što se u njih utrošilo. Iako ima dosta starijega svijeta, u Blatu se sada u jednoj godini upisuju po dva razreda s po petnaestak djece, što nas drži u tom pogledu iznad prosjeka drugih otočkih mjesta«, kaže župnik Kovačević.
Osim pronatalitetnih mjera uspješnim se pokazalo i to što mnogi od tih prijedloga žive neovisno o promjeni načelnika općine. Jedno od najstarijih naselja na otoku Korčuli, iz kojega je potekla hrvatska blaženica Marija Petković, ali i poznata pjevačica Meri Cetinić, takvim pristupom pokazuje da ima budućnosti. Još je jedna mjera kojom pokušavaju zadržati obitelji, a posebice mlade na otoku. Općina stipendira one koji se vrate na otok, a u zadaću su si stavili da u roku od šest mjeseci zaposle mladoga čovjeka koji se vrati sa školovanja.
»Mnogi su zaposleni u dioničkom društvu za izradu brodske opreme i čeličnih konstrukcija ‘Radež’, koje zahvaljujući upravo domaćim ljudima i mnogo odricanja da bi tvrtka opstala u tranzicijskim vremenima, sada solidno posluje prilagođavajući se zahtjevima tržišta«, govori župnik Kovačević o poslu u koji je uključen velik broj od njegovih 3500 župljana. Dolaskom u Blato prije godinu dana župnik Kovačević odmah je popisao župljane te nam iznosi brojke: u župi su 863 obitelji s kojima on ima kontakt, a jedna od njih ima čak 12 članova. Dvije su obitelji s po 10 članova, jedna s devet, u 10 obitelji u Blatu živi po osam članova, 18 je obitelji u kojima je sedam članova, a čak je 51 obitelj sa šest ukućana – pokazuju podatci župnika Kovačevića, koji napominje da je većinom riječ o domaćinima i starosjediocima, a tek malom broju doseljenika, većinom iz Bosne i Hercegovine. Prema njegovu popisu u Blatu živi najviše obitelji s dvoje članova – njih 199, potom slijede četveročlane obitelji sa 154 domaćinstva, a na trećem su mjestu tročlane obitelji – njih 135.
I na drugoj strani naše domovine u Međimurju život buja, posebice u pogledu brojaka i prosjeka. Primjer pozitivnoga prirodnoga priraštaja dolazi iz dviju bolnica na sjeveru Hrvatske. Kako pokazuju podatci iz Hrvatskoga zdravstveno-statističkoga ljetopisa, u čakovečkoj je bolnici 2015. godine zabilježen rast od 4 posto, a u varaždinskoj od 1 posto u broju novorođenih u odnosu na prethodnu godinu.
