Što je biret?
Molim Vas pojašnjenje svećeničke odore pod nazivom biret.
Čitatelj
Biret je »kapa koju nose klerici, u početku meka, okrugla oblika«. »Današnji četverokutni oblik, s tri ili četiri zaobljene izbočine u gornjem dijelu, dobila je od čvrstih, obično kartonskih umetaka. Katkad u sredini ima malen šiljak, još češće kitu od debljega ukrasnog konca. Boja bireta označava stupnjeve časti onoga koji ga nosi. Općenito, crni biret nose prezbiteri (svećenici), ljubičasti kanonici i biskupi, grimizni kardinali. Ponegdje se hrvatski zove križatica. U novim liturgijskim knjigama nije više predviđen«, pojašnjava Rupert Berger u »Malom liturgijskom leksikonu«. Naš liturgičar i pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško biret spominje u svojoj knjizi »Liturgijski simbolički govor« pišući o pluvijalu, za koji kaže da je riječ o »starom odjevnom predmetu pod imenom ‘lacerna’ ili ‘birrus’ koji je padao do ispod koljena«, a kasnolatinsku riječ »birrus« spominje i mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije koje kaže da je biret značio »ogrtač s kapuljačom«, a danas je to naziv za kapu »četverouglasta svoda s tri ili četiri nadšivene izbočine i kićankom u sredini«.
»Od XV. st. nose ga, u određenim zgodama, katolički svećenici i pripadnici crkvene hijerarhije«, kaže se u Hrvatskoj enciklopediji te se navode boje bireta koje različite skupine klerika nose. O biretu kao »križatici« govori nam »Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva« koji uz sve podatke koje smo naveli o biretu navodi još jednu zanimljivost, pišući da se »od križatice razlikuje kardinalski šešir, koji ima širok obod, nisko krunište i dvije uzice sa po petnaest resa na svakoj« te da je »on uvijek crvene boje«.
Zašto se ne daje ime Isus?
Uz nedavno proslavljen blagdan Imena Isusova zanimalo me zašto u zapadnoeuropskim zemljama gotovo nitko ne nosi Isusovo ime, dok je situacija u zemljama španjolskoga govornoga područja drugačija. Molim Vas pojašnjenje.
Ruža K.
Ime Isus – hebrejski Ješua – znači »Bog pomaže« ili »Bog spašava«, a sveti je Pavao za ime Isus rekao da je to »ime nad svakim imenom« (Fil 2, 9). Kako ste podsjetili u svojem pitanju, liturgijski ga slavimo – kao Ime Isusovo – 3. siječnja, pa je možda već i u tome moguće pronaći »pretpostavljeni razlog« zbog kojega se u nekim europskim zemljama, pa ni u Hrvatskoj, ne daje njegovo ime ljudima, jer Isusovo ime štujemo na poseban način i iskazujemo mu poštovanje, pa je to ime vjerojatno zbog toga u našoj vjerničkoj tradiciji pridržano isključivo za našega Gospodina. No to ne znači da se u zemljama španjolskoga govornoga područja u kojima se djeci daje ime Isus – Jesus ne poštuje naš Spasitelj, nego se u tim vjerničkim kulturama slava imena Isusova pronosi i na taj način. U nas se daje ime Emanuel – a to znači »s nama Bog« ili pak Kristijan, Kristina, Krsto i njima slična.
U liturgijskom listu »Živo vrelo« (12/2010), kojim smo se već jednom koristili za naš odgovor na slično pitanje, objašnjava se da ime nije tek neka »konvencionalna i izabrana razlikovna ‘oznaka’ osobe, nego ono u nekoj mjeri ‘određuje’ osobu koja ga nosi«. »Osoba se ‘zove’ imenom i prepoznaje se u njemu. Ime je dio njezina identiteta, dio same osobe. Svaka povrjeda imena znači povrjedu osobe koja ga nosi. Zato odabir imena novomu članu obitelji u svim kulturama svjedoči na koji način roditelji (ili obitelj) ‘vide’ svoje dijete; odabir imena ucjepljuje se također u brigu za ‘sliku’ djeteta u ljudskoj zajednici te se preko imena (pa i nesvjesno) prenose određeni vrijednosni sustavi i svjetonazori.«
