Govorilo se o tome da je u Vatikanu moguće »ubrzati« postupak proglašenja blaženim posebnom tarifom. Što se zna o postupcima beatifikacije i kanonizacije, jesu li oni zaista tako skupi?
Nevenka
Sve što Vas zanima o postupcima beatifikacije i kanonizacije možete doznati na službenim stranicama Svete Stolice i Kongregacije za proglašenje svetih na: http://www.vatican.va/content/romancuria/it/congregazioni/congregazione-delle-cause-dei-santi/documenti.html, na kojoj se nalaze i dokumenti povezani s procesom proglašenja blaženika i svetaca u Katoličkoj Crkvi počevši od biskupijske razine. Jedan od dokumenata u kojima možete pronaći odgovor na Vaše pitanje naziva se »Norme o upravljanju dobrima kauza za beatifikaciju i kanonizaciju« od 4. ožujka 2016., a na molbu državnoga tajnika kardinala Pietra Parolina odobrio ih je papa Franjo i one vrijede tri godine »ad experimentum«. Kako nam je prostor za odgovor ograničen, napomenut ćemo samo da se u premisi dokumenta ističe da kauze »zbog svoje složenosti zahtijevaju puno posla, donose sa sobom troškove za širenje znanja o liku sluge Božjega ili blaženika, za biskupijsko ili eparhijsko ispitivanje, za rimsku fazu i na kraju za slavlja beatifikacije ili kanonizacije«. »Što se tiče rimske faze, Apostolska Stolica zbog posebne naravi javnoga dobra kauza pokriva troškove u kojima akteri sudjeluju doprinosom te bdije da honorari i troškovi budu primjereni i takvi da ne priječe nastavak kauze.« U prvom se poglavlju potom govori o dobrima kauze i određivanju upravitelja te se navodi da akter – pokretač kauze – osniva fond (zakladu) za troškove kauze u kojem se mogu prihvatiti prilozi bilo fizičkih bilo pravnih osoba. Upravitelj fonda može biti i glavni postulator kauze. U drugom se dijelu govori o upravljanju tim fondom, u trećem o nadzoru, a u četvrtom o onome o čemu pitate – o doprinosu »aktera« Svetoj Stolici. Tako se u brojevima 15 i sljedećima ističe da se od onoga tko je pokrenuo proces (»akter«) traži doprinos Kongregaciji, o čemu ga obavještava postulator, a mogu se zatražiti i eventualni dodatni doprinosi. Doprinos se daje u različitim navratima, a kod Kongregacije je ustanovljen i »Fond solidarnosti« i ako bi netko od onih koji su pokrenuli proces za proglašenje blaženih i svetih došao u teškoće u rimskoj fazi, može zatražiti pomoć Kongregacije koja ispituje svaki slučaj, pa se čini da je moguće dati i doprinos kojim se neka kauza može završiti u nekom prikladnom vremenu.
Kada čita evanđelje ili propovijeda, moj se župnik gotovo uvijek nasloni na ambon. Ne djeluje mi takav stav – ni liturgijski ni pristojno. Treba li i može li ambon biti oslonac i stalak za svećenika?
Zagrepčanin
Prikladno bi bilo da ambon ne služi kao »stalak« jer se na njemu uobičajeno nalaze liturgijske knjige, premda ne znamo na koji se način »naslanja« Vaš župnik: možda mu je tako lakše stajati, možda se pridržava iz nekoga drugoga razloga. No sigurno je da je na homiletici naučio retorička pravila prema kojima je najbolje stajati oslonjen na dvije noge, kako bi se ostavio dobar dojam i na slušatelje, ali prije svega kako bi mogao jasno, glasno i razgovijetno održati propovijed.
Mogu li dijeliti dječju Bibliju u izdanju Biblijskoga instituta Zagreb i tko određuje odakle će biti misa na televiziji?
Darinka
Kako ne stignemo proučiti dječju Bibliju koju navodite, predlažemo Vam neko izdanje Dječje Biblije Kršćanske sadašnjosti, koja ima puno drugih dječjih prikladnih biblijskih knjiga i izdanja. Prijenos misa stvar je dogovora između odgovornih crkvenih službenika, najčešće župnika i televizijskih djelatnika koji zaključuju odakle je prijenos misa moguće ostvariti na prikladan način.
