Počela je školska godina, doba pojačane brige za djecu u prometu. Do dragocjenih spoznaja moglo se doći u tekstu Ivice Markovića u Slobodnoj Dalmaciji. Razgovarao je s prometnim stručnjakom Željkom Marušićem i psihijatrom Ivanom Urlićem. Ističe se podatak da je u prvih osam mjeseci ove godine policijska uprava Splitsko-dalmatinska sankcionirala gotovo 60 tisuća vozača, a njih 3558 bilo je alkoholizirano, što je znatno više nego lani. Društveni je fenomen poprimio krajnje ozbiljan, zbrinjavajući trend, smatra psihijatar dr. Ivan Urlić.
Problem su vozači koji pod utjecajem alkohola ili droge ponavljaju prekršaje. Kod recidivista je očigledan dojam da oni mogu više puta učiniti prekršaj i da ih nitko ne će sankcionirati. Oni imaju osjećaj kako je mala vjerojatnost da će ih netko uopće zaustaviti na cesti. Između čovjeka i prirode sve se više umeće tehnologija i tu se već vidljivo ocrtava novi svijet, gdje se površnost i neodgovornost nameću kao način življenja, a taj bijeg u površnost i neodgovornost najčešće se postiže stavovima, ali uz pomoć alkohola i droga, što olakšava rizična ponašanja, općenito oslobađa agresiju i »opijenost« brzinom. Život na valu adrenalina, bez odgovornosti priprema drame s često teškim posljedicama za zdravlje i sa smrtnim ishodima, rekao je dr. Urlić.
Odgovornost prebačena na škole
Je li kasno za zabranu mobitela u školama? Sada na početku školske godine zgrožen je splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, zabrinut podatcima da velik broj prvašića nije u stanju zadržati koncentraciju, već nakon 15 minuta traže svoje mobitele, pa je pozvao na radikalne mjere zabrane upotrebe mobitela u školama. U izvješću koje će uputiti ministru Fuchsu očekuje potporu ostalih župana, ali i ravnatelja škola, dječjih psihijatara i psihologa. Komentirajući rapidno rastući trend odgoda u prve razrede osnovne škole u Splitsko-dalmatinskoj županiji, naveo je poguban utjecaj mobitela na koncentraciju i ponašanje »nesuđenih« prvašića. Ove godine prema podatcima Nastavnoga zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije odgođen je polazak za dosad najveći broj djece, njih ukupno 586 ili 12,67 posto od sve pregledane djece. To je gubitak od gotovo 20 razrednih odjeljenja prvašića na godišnjoj razini. Najčešći razlozi odgode bili su izostanak normalnoga fiziološkoga razvoja djece (emocionalna i socijalna nezrelost), smetnje pažnje (koncentracije) i aktivnosti, specifični poremećaj razvoj motoričkih funkcija, kao i govorno-jezični poremećaji. U vrijeme testiranja koje traje 15 minuta oni automatizmom, to im je posve normalno, već nakon 10 minuta vade mobitel iz ruksaka jer ne mogu do kraja držati koncentraciju. To je problem za širu zajednicu.
Resorni ministar Fuchs više puta je izjavio da odluku o upotrebi mobitela među djecom prepušta svakoj školi pojedinačno, koja, u suglasnosti s roditeljima, odluku o tome može uvesti u kućni red. Postoji širi popis osnovnih škola od Dubrovnika, Splita, istarskih i primorskih škola do Zagreba, Zagorja i Slavonije, koja su posegnula za takvom zabranom. »Inicijativa postoji dvije godine, razumijem da će biti otpora«, rekao je psihijatar Željko Ključević, voditelj splitske Službe za mentalno zdravlje Nastavnoga zavoda za zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. On je dosad u više navrata upozoravao kako pretjerana uporaba mobitela dovodi do anksioznosti, nasilja i cyberbullynga, izostanka socijalizacije neovlaštenoga snimanja učenika i učitelja, poremećaja hranjenja, ali i digitalne demencije, niza simptoma i znakova koji utječu na smanjenje kognitivne funkcije.
Potpune zabrane uvela je Nizozemska koja je jedna od europskih zemalja koje su, nakon što je ranije ta zabrana postojala za srednje škole, od ove školske godine uvele potpunu zabranu uporabe mobitela u osnovnim školama. Zakonsku zabranu Francuska je uvela 2018. godine, u Njemačkoj pokrajini Bavarskoj takva opća zabrana na snazi je od 2006., a u drugim pokrajinama o tome odlučuju škole. U švicarskim školama mobiteli se ne smiju rabiti ili samo tijekom nastave ili i odmora. U Švedskoj i Finskoj takve su odluke, kao i u nas, uglavnom prepuštene školama, s tim da većina škola izbjegava rabiti mobitel, osim za potrebe nastave, navodi Marijana Cvrtila za Slobodnu Dalmaciju.
