»Međugorje kao doprinos novoj evangelizaciji« bila je tema 14. mariološko-marijanskoga nacionalnoga kongresa koji je od petka 7. do nedjelje 9. listopada održan, prvi put u povijesti, u Međugorju. Organizatori skupa – Hrvatski mariološki institut (HMI) Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Papinska međunarodna marijanska akademija te Župa sv. Jakova u Međugorju – željeli su da se skup održi prošle godine, u povodu 40. obljetnice početka međugorskoga fenomena, ali je zbog koronavirusa skup bio odgođen za ovu godinu. U dva intenzivna radna dana, u više od 20 predavanja, gotovo je trideset predavača govorilo o teološkim pretpostavkama, očitovanjima i evangelizacijskim plodovima međugorskoga fenomena. U radu skupa sudjelovao je i predsjednik Papinske međunarodne marijanske akademije franjevac o. Stefano Cecchin.
No skup je opravdao i svoj marijanski značaj. Sudionici su, naime, svakoga dana, zajedno s više tisuća hodočasnika, sudjelovali u ključnim dijelovima međugorskoga hodočasničkoga programa, na večernjoj misi i molitvenom programu nakon mise. Mise su predvodila trojica (nad)biskupa koja su sudjelovala i u radnom dijelu skupa. U petak je misu predvodio posebni apostolski vizitator za župu Međugorje nadbiskup Aldo Cavalli, u subotu mostarsko-duvanjski biskup Petar Palić, a kongres je završio misom koju je u nedjelju 9. listopada predvodio zamjenik predsjednika, bivši dugogodišnji predsjednik HMI-ja sisački biskup Vlado Košić. Radni dio skupa otvorio je i zatvorio predsjednik Hrvatskoga mariološkoga instituta dr. Josip Karlić, koji se prisjetio i pokojnog fra Petra Lubine, dugogodišnjega tajnika i »spiritusa movensa« HMI-ja.
»Ovdje se čine stvari koje se čine u svakoj župi i nema ničega čudnoga: krunica, misa, klanjanje Presvetomu, čašćenje križa, ispovijed… Slično kao u bilo kojem drugom svetištu. No ovamo dolazi mnogo ljudi, na tisuće, bez reklame… Zašto dolaze ovamo da bi činili ono što mogu činiti u svojim župama, potpuno isto? Postoji dubok razlog. Puno mole. (…) Ispovijedi, na tisuće. (…) Ljudi žele promijeniti život. (…) Ne mogu ne misliti da je ovo mjesto, upravo mjesto, na neki način postalo mjestom susreta između nadnaravnoga i naravnoga. Inače ne vidim drugoga razloga zašto bi tisuće dolazile ovamo«, posvjedočio je u svom pozdravnom obraćanju na otvorenju skupa svoje viđenje »tajne« Međugorja apostolski vizitator nadbiskup Cavalli.
Okupljene je, među ostalima, pozdravio i biskup Palić, koji je među ostalim rekao: »S obzirom na izabrane teme o kojima će biti govora na ovom kongresu te još uvijek otvoreno more međugorskoga fenomena, kao i na pojedine nemirne, u nekim dionicama veoma oštre tjesnace, nadam se i vjerujem da će predavači znati osvijetliti put u mirnu luku. Uostalom, to je i zadaća teologa: jasnoća u promišljanju, preciznost u izražavanje te nadasve otvorenost Duhu Božjemu i suglasje s učiteljstvom Crkve. A Marija koju zovemo Zvijezdom Mora neka nam pokazuje pravi put do svojega Sina Isusa Krista i neka nas uči poniznosti, poslušnosti i otvorenosti Božjemu Duhu.« Prisutne su na početku skupa pozdravili i o. Cecchin, biskup Košić, dekan zagrebačkoga KBF-a Josip Šimunović te novi međugorski župnik fra Zvonimir Pavičić.
Dvama uvodnim predavanjima u rad skupa uveli su o. Cecchin, koji je govorio o međugorskom fenomenu kao »doprinosu novoj evangelizaciji u Crkvi otvorenoj sinodnosti« te talijanska redovnica, dogmatičarka s. Daniela Del Gaudio, koja je predstavila put koji je, za pontifikata trojice papa, doveo do rješenja koje je sada na snazi.
Svojevrsni teološko-povijesni okvir u kojem se promatra međugorski fenomen dala su na skupu četiri predavača. Biskup Košić govorio je o marijanskim svetištima kao »teološkom mjestu«, tj. kao poticaju za teološko promišljanje i izvoru teološke spoznaje. Međugorska je ukazanja u povijesno-spasenjski kontekst smjestio fra Tomislav Pervan, podsjetivši na teške početke međugorskoga fenomena. O značenju i kriterijima za prosuđivanje marijanskih ukazanja u postteološkom vremenu govorila je Veronika s. Nela Gašpar, koja je dar koji vidioci imaju smjestila u svijet karizma, a fra Josip Šimić smjestio je međugorska ukazanja u kontekst drugih marijanskih ukazanja u 20. stoljeću.
Međugorski fenomen viđen očima njegovih danas pokojnih velikana, njegovih sudionika, promatrača, zagovornika i osporavatelja – tako bi se mogla nazvati druga velika cjelina predavanja održanih u petak popodne. Dva su predavanja posvećena liku velikoga međugorskoga svećenika, poslužitelja, pisca i duhovnoga voditelja fra Slavka Barbarića (+ 2000. godine). Zbog spriječenosti izravnoga sudjelovanja u skupu pročitano je predavanje fra Ivana Dugandžića pod naslovom »Fra Slavko Barbarić i Crkva prema Gospinim porukama«, a zajedničko predavanje o »mogućnosti kršćanskoga svjedočenja prema fra Slavku Barbariću« zajednički su održali Branko Murić i Fran Ćorić.
Da čitav skup ne prođe u općem afirmativnom tonu i da zadobije dozu polemičnosti pobrinuo se sa svojim predavanjem mr. Ivan Turudić, svećenik Mostarsko-duvanjske biskupije, koji je predstavio »međugorski fenomen u naučavanju mons. Ratka Perića«, biskupa mostarsko-duvanjskoga u miru, koji je, kao što je poznato, prema fenomenu gajio općenito negativno stajalište.
Predavač je podsjetio i na to da se proglašenje autentičnosti privatne objave ne odnosi na pitanje je li doista došlo do doticaja između onostranoga i ovostranoga, konkretno je li se Gospa uistinu ukazala. Nego »priznanje autentičnosti odnosi se na sadržaj privatne objave, tj. da je on u skladu sa Svetim pismom, tradicijom, liturgijom, vjerovanjem i crkvenim naukom«.
Za razliku od biskupa Perića, koji je u fenomenu vidio previše nedorečenosti da bi mogao prihvatiti njegovu autentičnost, drugi je pastir, naprotiv, u tom fenomenu uistinu vidio autentičnost i elemente onoga što se danas naziva novom evangelizacijom. Riječ je o splitskom nadbiskupu Frani Franiću, čije je ne samo stajalište, nego i iskustvo Međugorja predstavio Mladen Parlov. Do vrlo sličnih uvida došao je jedan od najvećih mariologa i poznavatelja mariofanija novijega vremena, René Laurentin, čije je stajalište predstavila Andrea Filić. A da je moguće i relativno neutralno stajalište prema međugorskomu fenomenu, pokazao je svojim predavanjem Anto Barišić, koji je govorio o »fenomenu međugorskih ukazanja u baštini Tomislava Janka Šagi-Bunića«.
Drugi radni dan skupa bio je u cijelosti posvećen raznovrsnim dobrim duhovnim plodovima Međugorja. »Međugorje ne donosi ništa novo, nego ljude čini novima«; tu se događa »buđenje srca«; ono »otvara oči za ono što je već posebno«; ono je »novi i aktualni poziv na življenje evanđelja« – neke su od formulacija koje je u nadahnutu predavanju izrekao donedavni međugorski župnik fra Marinko Šakota. Njegov je subrat Danko Perutnina, govoreći o »Međugorju kao izvoru duhovnih zvanja«, iznio brojku od ukupno 614 duhovnih zvanja zadobivenih u Međugorju, registriranih za potrebe »Komisije Ruini«, što će reći da je popisivanje prestalo 2013. godine i da je stvarna brojka danas zacijelo veća od tisuću.
U tom završnom dijelu Josip Šimunović je prikazao »duhovni i crkveni stil svetišta« kao nadahnuće za redovitu župnu zajednicu. Danijel Patafta i fra Serđo Ćavar u zajedničkom su predavanju tematizirali obnoviteljski potencijal ispovjedne prakse u Međugorju, a Nedjeljka s. Valerija Kovač, tajnica HMI-ja i glavna nositeljica organizacije čitavoga kongresa, govorila je o teološkom i antropološkom smislu posta i međugorskoj poruci. Molitvu krunice kao također jedne od prepoznatljivih međugorskih pobožnosti zajednički su tematizirali Ivan Karlić i Petar Maskaljević. O međugorskoj poruci mira i njezinoj aktualnosti u sadašnjem trenutku govorila je Veselka s. Stjepanka Stanić, a glazbenu su stranu štovanja Kraljice Mira u Međugorju zajednički obradili Katica s. Katarina Koprek i Ivan Marčić. Poruke uspona na brda Križevac i Podbrdo, s njihovim odgovarajućim pobožnostima križnoga puta i krunice, tematizirala je u svom predavanju Lidija Miler. U predavanju pod naslovom »Život i poslanje Majčina sela« Tomislava Filića došao je do izražaja barem dio karitativne dimenzije međugorskoga fenomena. Radni dio skupa završio je zajedničkim predavanjem Marije Pehar i Silvane Dragun, pod naslovom »Kraljica Hrvata – Ikonografija freske Ivana Dulčića u kontekstu hrvatskoga marijanskoga štovanja«.
Zagrebački sudionici kongresa, koji su u Međugorje stigli zajednički i organizirano, na povratku su posjetili svetište Majke Božje Lurdske u Vepricu, gdje ih je primio upravitelj svetišta don Mijo Šurlin.
Predsjednik Papinske međunarodne marijanske akademije (PAMI) Stefano Cecchin uručio je na kongresu nekim članovima Hrvatskoga mariološkoga instituta diplome imenovanja za članove PAMI-ja. Dosadašnji dopisni članovi Ivan Karlić i s. Valerija Kovač imenovani su redovitim članovima, a diplome imenovanja za dopisne članove primili su s. Nela Gašpar, s. Katarina Koprek, Ivan Bodrožić, s. Marija Pehar, Andrea Filić i Daniel Patafta. Novim imenovanjima povećao se broj članova HMI-ja u članstvu PAMI-ja, u kojem su Hrvati prisutni već dugi niz godina. Mons. Vlado Košić, Gabrijel Jurišić, Ljudevit Maračić, Vitomir Belaj i Hrvojka Mihanović-Salopek dopisni su članovi, a Lovro Cindori je počasni član.
