Iako digitalizacija školstva u Hrvatskoj ne prestaje biti svojevrstan navijački izazov, postoje društva u kojima je digitalni entuzijazam uvelike splasnuo. U Slobodnoj Dalmaciji Marijana Cvrtila razgovarala je sa stručnjacima koji su joj potvrdili da mnogi mali Hrvati ni olovku među prstima više ne znaju držati, a slično je i s priborom za jelo. Hiperdigitalizirani pristup obrazovanju nije se nigdje pokazao dobrim. Švedska se, primjerice, vraća tradicionalnim načinima učenja, koji uključuju više upotrebe udžbenika, vježbanja rukopisa i čitanja umjesto (prekomjernoga) oslanjanja na svladavanje tipkovnice. To je tema s kojom je švedsko društvo ušlo u novu školsku godinu i pokrenulo lavinu reakcija i komentara stručnjaka diljem svijeta.
U švedskoj su vladi zabrinuti jer je pretjerana upotreba digitalnih alata u nastavi, ali već i u djece predškolske dobi u vrtićima, dovela do pada osnovnih vještina i čitalačke pismenosti pa se sve više zagovara povratak tradicionalnim načinima učenja. Čak se planira i potpuno ukidanje digitalnoga učenja za djecu mlađu od šest godina. Istraživanje ovih dana u Hrvatskoj Instituta za društvena zbivanja iz Zagreba pokazalo je da 85 posto učitelja i nastavnika podupire ideju zabrane upotrebe mobitela u školama.
Posljednjih godina u Hrvatskoj dosta se ulagalo u digitalno opremanje škola, a informatika je kao (izborni) predmet uvedena od prvoga razreda osnovne škole. Učitelji i nastavnici, ali i brojni stručnjaci, upozoravaju na to da najmlađi đaci zbog sve ranijega prekovremenoga izlaganja mobitelima i svjetlima ekrana imaju grafomotoričke teškoće, pokazuju određene probleme u komunikaciji i izražavanju, dekoncentrirani su, nestrpljivi, neki i agresivni, a sve se više govori i o pojmu digitalne demencije – nizu simptoma i znakova koji utječu na smanjenje kognitivne funkcije i slični su onima u demenciji, a javljaju se zbog pretjerane i neadekvatne upotrebe tehnologija poput mobitela, tableta i računala.
Istraživanje Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba i Hrabroga telefona pokazalo je da u Hrvatskoj 4,2 posto djece mlađe od četiri godine posjeduje vlastiti mobitel, 40 posto najmlađih do prve godine života već je izloženo svjetlima ekrana, a do druge se godine života taj postotak udvostručio. Zagrebačka učiteljica Gordana Kovač Bluha rekla je: »Radim u produženom boravku i još od prije deset godina imali smo niz aktivnosti u kojima su djeca puno radila rukama, čak se i tkalo, na primjer šalovi za mame i bake. Morali smo odustati od mnogo toga jer današnja djeca nemaju strpljenja za to, mnogi ne mogu provući konac kroz ušicu igle. Motorika nije dovoljno dobra, neka djeca imaju problema s presavijanjem papira ili rezanjem škaricama, što se nekad nije događalo. Oni hoće raditi samo gdje se rezultati vide brzo poput origamija, kada izrade aviončiće, mace, nešto čime se mogu igrati odmah nakon izrade; u pisanju gotovo svi idu preko crte u pisankama, pogotovo kada je riječ o krugovima, odnosno slovima O, C ili S. Djeci je vrlo teško potpuno obojiti neko polje.« Psihologinja i pedagoginja Dubravka Miljković, prof. emerita Učiteljskoga fakulteta iz Zagreba, dodaje kako je među generacijama studenata danas čitanje i pisanje zamijenilo »kopiranje« i »lijepljenje« teksta. Neki se čak i ne trude promijeniti font iz izvornika ili se zna dogoditi da muški student ostavi u tekstu izraze u ženskom rodu (»bila sam«), a neki se koriste i uslugama umjetne inteligencije. Umjesto prevelikoga ulaganja u tehnologiju u školama, poručuju stručnjaci, više treba ulagati u učitelje, koje ništa ne može zamijeniti. Ni pametna ploča nije pametna ako njome ne upravlja onaj koji se njome koristi. Veće plaće za učitelje, bolji društveni status, dobra temeljna edukacija i stalno usavršavanje tijekom radnoga vijeka najviše će unaprijediti sustav odgoja i obrazovanja – nema dvojbi za profesoricu Miljković.
No ne rađa se u svijetu zabrinutost samo za djecu, nego i za starije. Kriza troškova u Ujedinjenom Kraljevstvu potaknuta inflacijom mogla bi »skratiti živote«, raspisali su se nedavno mediji nakon novoobjavljene studije. »Studija predviđa da će udio ljudi koji umiru prije vremena, mlađi od 75 godina, porasti za gotovo 6,5 posto zbog dugotrajnoga razdoblja visokih cijena. Najsiromašnija kućanstva doživjet će četiri puta veći broj smrtnih slučajeva nego najbogatija kućanstva. Konzumacija većih količina industrijski prerađene hrane i pića može biti povezana s razvojem depresije – pokazalo je novo istraživanje. Studija objavljena u časopisu JAMA Network Open ispitala je prehranu 32 000 sredovječnih žena koje su bile dio studija dugotrajnoga praćenja zdravlja žene. Istraživanje nije uključivalo ni jednoga muškarca. David Katz, specijalist preventivne medicine koji nije bio uključen u studiju, rekao je kako se ne može isključiti mogućnost da depresija uzrokuje povećani unos takve hrane, a ne obrnuto, što istraživanje nije utvrdilo.
