U suvremenoj bajci za odrasle, kako je C. S. Lewis podnaslovio posljednji nastavak tzv. svemirske trilogije »Ta strašna snaga« (1945.), čitatelj otkriva čudesan vizionarski opis današnje destrolucije, transhumanizma, eugenike, scijentizma, antinatalizma, potkopavanja braka, kafkijanske birokracije, aktivističkih medija i obrazovanja koji odvaja um od emocija i razum od vrijednosti, čineći tako čovjeka marionetom gole volje za moću i totalitarnom kontrolom.
Ambiciozni sociolog, idilična šuma i (an)organski život
Prema mnogima je »Ta strašna snaga« ponajbolje Lewisovo djelo u kojem je dubinski ocrtao psihologiju likova, poigrao se fantazijom i izveo maestralnu satiru onoga što je najbolje poznavao – sveučilišne elite. Radnja romana događa se »negdje poslije rata«, a poprište je idilično englesko mjestance Edgestow koje još nije nagrizla industrijalizacija. Ondje je povijesni koledž Bracton u okrilju drevne Bragdonske šume gdje je prema predaji pokopan Merlin, slavni čarobnjak iz doba kralja Arthura. U središtu je radnje mladi bračni par Suddock čija je međusobna ljubav ishlapjela; Mark Suddock ambiciozan je i častohlepan sociolog, profesor na Edgestowu, a Jane Suddock doktorandica književnosti, emancipirana i usamljena mlada žena kojoj je imperativ očuvanje vlastite autonomije i neovisnosti. I Mark i Jane dobroćudni su ateisti demokratskih nazora, no dok Mark »više vjeruje onomu što je pročitao a što nikada nije vidio nego onomu što vidi«, za Jane, premda je u teoriji zastupala krajnje demokratska stajališta, još ni jedna društvena klasa osim njezine vlastite nije postojala osim u knjigama. NICE, Institut za koordinirane eksperimente, »apolitična organizacija« s golemim kapitalom i vezama, gradi centar u vili Belbury i pomoću »progresivnoga elementa« na koledžu uspijeva kupiti Bragdonsku šumu. Posredovanjem spletkara lorda Feverstonea, koji je zapravo pohlepni Richard Devine iz prvoga dijela Svemirske trilogije, Marku je ponuđen posao u NICE-u te on otpočinje boravak u tajanstvenoj ustanovi u kojoj ga nitko – baš kao u Kafkinu Procesu – ne informira o opisu posla. Feverstone otkriva Marku da je cilj NICE-a potpuna primjena znanosti u pragmatometriji – izgradnji novoga čovjeka i novoga, kontroliranoga društva u tri koraka. »Prepustimo li znanosti odriješene ruke, ona može preuzeti brigu o ljudskoj vrsti i izvršiti nad njom generalnu reparaturu: može čovjeka učiniti uistinu efikasnom životinjom. (…) Kao prvo, međuplanetarni problem. Drugi problem su naši rivali na ovom planetu. Ne mislim samo na insekte i bakterije. Oko nas je previše svih vrsta života, i životinjskih i biljnih. Još nismo očistili svoj prostor kako treba. Treći je problem sam čovjek. Mislim na sterilizaciju neprikladnih, likvidaciju zaostalih rasa (ne treba nam nikakav balast), selektivno razmnožavanje«, objašnjava Feverstone. Pretpostavka je likvidacija »anakronoga« morala pa je Markova zadaća pisati medijske tekstove kojima će se zakamuflirati činjenica da NICE eksperimentira ne samo na životinjama, nego i na osuđenim kriminalcima, te da ima vlastitu policiju s gotovo neograničenim ovlastima. Daleko od očiju javnosti NICE-ovi pouzdanici uspijevaju povezati glavu giljotiniranoga radiologa Françoisa Alcasana sa strojem, što je početak njihova krajnjega cilja – odvojiti ljudski um od propadljivoga tijela i učiniti ga besmrtnim. Dok NICE mrzi sve što je organsko i prirodno, Jane je obdarena vizijama stvarnosti u snu te se pridružuje organskoj zajednici na imanju u seocetu Sv. Ane. Njezin »ravnatelj« Elwin Ransom, glavni junak Svemirske trilogije koji je na Malacandri (Marsu) i Perelandri (Veneri) upoznao mudrost eldila – bića nalik na anđele koji su u službi Maleldila, Stvoritelja svih svjetova koji se jedino na Zemlji utjelovio kako bi otkupio čovječanstvo nakon drevnoga pada jednoga od eldila na Zemlji, vodi zlu ofenzivu protiv čovjeka i života. Zajednicu u Svetoj Ani čine Ransom, liječnica gđica Ironwood, stariji bračni par Dimble, kućna pomoćnica Maggs, logičar Macphee i medvjed po imenu g. Bultitude. Ona je protuteža NICE-u te nastoji spriječiti njihove pogubne projekte. Dvije sukobljene zajednice utjelovljuju dvije sukobljene vizije društva; dok je Belbury strogo hijerarhijsko društvo »odabranih« temeljeno na poslušnosti iz koristoljublja i straha, Sveta Ana zajednica je nejednakih koji podupiru jedni druge, temeljena na poslušnosti iz slobode. Njihov sukob totalna je borba, i to s duhovnom pozadinom; dok Ransom prima upute od eldila i utječe se Maleldilu, Alcasanovom »oživljenom« glavom i umovima iniciranih NICE-ovaca, kako će se otkriti na kraju, upravlja duhovno biće…
Destrolucija na djelu – put u distopiju
Nakon što NICE uspijeva zavladati bractonskim koledžom, započinje gradnju velikih postrojenja u šumi, a u Edgestow se doseljavaju tisuće radnika iz udaljenih dijelova zemlje, što dovodi infrastrukturu do kolapsa. Mještanima se oduzimaju kuće, a to dovodi do nereda. Lokalni mediji, također pod utjecajem NICE-a, ne prenose vijesti o šteti koji NICE čini, a Markova vješta ruka obmanjujućim člancima opravdava sve NICE-ove postupke, koji uključuju policijske racije, zlostavljanja i mučenja, s čime Mark nije upoznat. Život u pokorenom gradu pretvara se u distopiju, što je tek pars pro toto globalnih NICE-ovih pretenzija. Riječ je o fenomenu koji je etičar i bivši prorektor Zagrebačkoga sveučilišta Ante Čović nazvao destrolucijom: »destrukcija činjeničnoga, pravnoga i institucijskoga reda« koja vodi do kolektivne histerije naziv je za namjerno stvaranje kaosa u kojem je autorima kaosa lako zavladati. »Institut koji se smjestio u Edgestowu naziva se nacionalnim institutom. Drugim riječima, on je vaš i moj. Mi nismo znanstvenici i ne pravimo se da znamo što ‘mozgovi’ u Institutu misle. Ali znamo što svaki muškarac i svaka žena očekuju njega. Mi očekujemo rješenje problema nezaposlenosti, problema tumora, problema stanovanja, problema valute, rata, obrazovanja«, navodi jedan od Markovih propagandnih tekstova. S vremenom Mark shvaća da je ucijenjen te da će, suprotstavi li se NICE-u ili pokuša pobjeći, biti ubijen poput ostarjeloga profesora Hingesta. Istodobno NICE želi prisvojiti Jane zbog njezinih psihičkih sposobnosti.
Merlin – most između svjetova
Usuprot izvrsnoj analizi likova i društvenih mehanizama, Lewis je u romanu pomalo nespretno pomiješao znanstvenu fantastiku i bajkovitu srednjovjekovnu fantastiku. Naime, pod Bragdonskom šumom u svevremenskom snu leži čarobnjak Merlin, čije buđenje priželjkuju obje sukobljene strane.
Vanjski sukob popraćen je unutrašnjim sukobom glavnih likova. I Jane i Mark dolaze u situacije u kojima se moraju jasno opredijeliti i u kojima im se pruža prilika za susret s Osobom koja ih nadilazi. To je ujedno prilika za pogled na sebe u istini, za otvaranje srca koje je zatvoreno u vlastiti skučeni svijet, nesposobno za predanje. I Jane i Mark djeca su modernoga individualizma koji izolira čovjeka u samodostatnost i usamljenost. Izaziva ih drevna mudrost, koja je uvijek na raspolaganju, svevremeno živa i dostupna.
Rat protiv utjelovljenosti i braka
Tijekom cijele dramatične borbe između sila dobra i zla, sve do konačnoga obračuna i raspleta, supružnici Suddock su razdvojeni. Iako naoko mare jedno za drugo, oni su zapravo otuđeni; Marka uz Jane veže isključivo ambicija i požuda, a ona je razočarana njegovim karijerizmom i zatvorena u svoj svijet. Kao i u Perelandri gdje je središnja tema sveti brak žene i muškarca koji je na Zemlji narušio grijeh, u središtu je romana tema utjelovljenosti čovjeka. Čovjek je utjelovljena duša, spolno biće, tako da je brak potpuno tjelesna i potpuno duhovna stvarnost. Brak je ishodište ljudskoga svijeta, mjesto gdje se odlučuje o njegovoj sudbini. NICE-ovci su dualisti koji preziru sve što je prirodno i tjelesno kao prljavo i nisko; žele osloboditi ljudski um od tijela te, logično, smanjiti i na kraju potpuno zaustaviti rađanje djece kako bi čovjek vječno živio u kvazihumanoj tehnobesmrtnosti. Upravo suprotno njima, pripovjedač priče i dobri likovi personalisti su; oni znaju da tijelo izražava osobu i da je spolnost medij ljubavi između muškarca i žene koja svoj plod daje u rađanju. Na tragu Charlesa Williamsa koji je nemalo utjecao na ovaj roman, Lewis je reaktivirao mitski arhetip svetoga braka kojim se utemeljuje i obnavlja osoba i svijet.
Oda prirodi, pohvala malomu čovjeku i zanosna molitva
